Ovo bi u najkraćem bio zaključak koji se nameće iz dosad provedenih svjedočenja pred Privremenom istražnom komisijom Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama. 

Bivši tužilac Tužilaštva BiH Miroslav Marković, koji je nedavno otišao u penziju, svjedočeći pred Komisijom kazao je da je "osnovna mana VSTV-a to što su bez kontrole i protiv njihovih odluka nema pravnog lijeka i nema prava na žalbu".

- Kad je u pitanju VSTV, ne postoji segment samoreguliranja, nema kontrole, nema provjere njihovih odluka. Ključna je provjerljivost odluka, dakle drugi stepen, a to se lako može uraditi davanjem prava žalbe na odluke VSTV-a i da o tome odlučuje sud, recimo Sud Bosne i Hercegovine - svjedočio je Marković.

On je imao primjedbe i na sam izbor članova VSTV-a "kada se događa situacija da sudije općinskog suda biraju sudije vrhovnog suda".

- Bilo kakva promjena mora početi od VSTV-a - potcrtao je Marković, koji smatra da "nezavisnost pravosuđa nije iskorištena na ispravan način". Kao veliki problem istaknuo je i nepostojanje Vrhovnog suda čime je Bosna i Hercegovine jedina država u Evropi koja nema tu pravosudnu instituciju.

Edin Šarčević, vanredni profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Leipzigu i direktor Fondacije Centar za javno pravo iz Sarajeva, u svjedočenju pred Komisijom kazao je da je "korupcija prisutna u najrazličitijim formama, a politička kontrola jednoznačno prisutna kako u radu tužilaštva, tako i u radu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća".

- Da je vrh Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) zaposjednut visokoobrazovanim, časnim, politički nezavisnim ličnostima koje imaju integritet i uporište u pravnoj nauci i praksi, sasvim je sigurno da ne bismo imali probleme kakve danas imamo - rekao je Šarčević. On smatra da je VSTV "u izvjesnom smislu dobio iznenađujuće forme odlučivanja", te da mu je "predsjednik izabran uz snažnu političku podršku", što, po njemu, predstavlja "formu političkog potčinjavanja cjelokupnog pravosuđa".

Upozorio je i na korištenje pravosudnog sistema za političke obračune, te ocijenio kako se "sasvim sigurno može izvesti zaključak da su politički obračuni najvažniji segment rada tužilaštava".

- Imate na čelu VSTV-a čovjeka koji je došao iz osnovnog suda bez ikakvih karijernih i referentnih tačaka koji ga preporučuju i ostavivši iza sebe negativan revizorski izvještaj u kojem je pokazan niz prekršaja za koje nikada nije odgovarao. Kod izbora čelnog čovjeka VSTV-a mora se razmišljati o uglednim pravnicima, osobama sa stručnim radovima i presudama, bez mrlja pogotovo iz privatnog života. Moraju se ograničiti uvjeti za izbor, pogotovo praksom - istaknuo je Šarčević.

Nekadašnji predsjednik VSTV-a i sudija Suda Bosne i Hercegovine Branko Perić, poznat i kao najoštriji kritičar sadašnjeg VSTV-a, smatra da ono "ne radi ništa, a članovi VSTV-a nemaju nikakav integritet ni sposobnosti".

- Danas imamo sistem koji ne ispunjava mandat koji je dodijeljen Zakonom o VSTV-u. Nemamo efikasno pravosuđe, a pogotovo ne nezavisno. Tegeltija je politički projekat instaliran u VSTV-u. Milorad Dodik je tada odmah ukinuo Specijalno tužilaštvo. Tegeltija mu je bio dovoljan – kazao je Perić.

Perić je tokom svjedočenja kazao i da je pravosuđe truho sistem i tu konstataciju potkrijepio izostankom reakcije na skandale koji se konstantno dešavaju.

- Imamo veoma skup sistem koji se bavi upozorenjima. Izgubio je krivični sistem potpuno svoj cilj i svrhu. Ozbiljan kriminal ostaje nedodirnut. Kakav je to sistem koji se bavi beznačajnim kriminalom. Krivičnih djela korupcije nema uopće. I ono što ima, to je 20 KM koje se daju cariniku, a robe ogromnih vrijednosti prolaze na carini - rekao je između ostalog sudija Perić.

Sliku pravosuđa, kad se sve skupa pogleda, nazvao je sumornom.

- Ako tome dodate troškove za finansiranje pravosuđa, pa ako dodate troškove odbrana po službenoj dužnosti, pa tužbe za naknadu štete, vidjet ćete da je to ogroman trošak koji se društvu ne isplati. To je sistem koji generira štetu, a korist građanima je gotovo nikakva – zaključio je Perić.

Konstatirao je da je potrebno razdvojiti VSTV na visoko sudijsko i visoko tužilačko vijeće, te da je apsurd da sudije biraju tužioce i obratno.

Poručio je da društvo u BiH postaje "mafijaško društvo latinoameričkog tipa", što je potkrijepio tezom da su pravosudni zvaničnici u sprezi sa kriminalnim miljeom. Podsjetio je na slučajeve optužnica protiv Gorana Salihovića i Bože Mihajlovića, te je naglasio da je u Salihovićev predmet ustupljen kantonalnom nivou, dok je slučaj Bože Mihajlovića ostao na državnom nivou, što ukazuje na nejednak tretman.

Sudija Okružnog suda u Banjoj Luci Milan Blagojević stanje u pravosuđu nazvao je - katastrofalnim.

- Kako da vršimo reformu pravosuđa, koja je nophodna, sa ovakvim VSTV-om. Reforma se mora učiniti prestankom mandata aktuelnom VSTV-u. Potrebno je donijeti dva zakona - jedan o visokom sudskom i drugi o visokom tužilačkom vijeću - naveo je Blagojević, koji se također zalaže da nauka i struka, kroz redovne profesore, uđe u visoko sudsko, odnosno visoko tužilačko vijeće.

Ključni problemi u pravosuđu, po mišljenju sudije Vrhovnog suda FBiH Gorana Nezirovića, prije svega su sistem odgovornosti, integritet i nezavisnost, te borba protiv organiziranog kriminala i korupcije.

- Po prirodi stvari, najodgovorniji za stanje u pravosuđu je regulator, odnosno Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV). Značajan dio odgovornosti za slabosti sudskog sistema svakako snosi i zakonodavna i izvršna vlast, a dio odgovornosti snosi i međunarodna zajednica - smatra Nezirović.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju odgovornost VSTV-a BiH, potpuno je jasno da je ta institucija, čiji je i on član, "već nekoliko godina u ozbiljnoj krizi i može se reći da je na određen način i dezorijentisana".

Što se tiče izmjena zakona o VSTV-u, on je kazao da bi te izmjene, prije svega, podrazumijevale izmjene koje se tiču odgovornosti članova VSTV-a, rješavanje pitanja sukoba interesa članova VSTV-a, neke odredbe o disciplinskoj odgovornosti, kao i način glasanja.

Govoreći pred Komisijom, advokat Ifet Feraget rekao je kako je "izuzetno zabrinut za stanje u pravosuđu", te primijetio kako je "toksična klima koja je stvorena u društvu, prvenstveno od političara, prenesena u pravosuđe".

- I nemamo pravosuđe, nego imamo sistem koji ne funkcioniše, sistem koji je duboko korumpiran, koji čine nemoralni i nestručni ljudi uz izvinjenje onima koji su izuzeci i zamjerku zato što šute. Nije problem u lošima, nego u nama što ne činimo ništa da ih se riješimo - ocijenio je Feraget.

Smatra i kako je u bosanskohercegovačkom pravosuđu "nestao stid zbog toga što ćete izvaliti glupost u sudnici ili napisati optužnicu koja je unaprijed osuđena na propast", te dodaje kako je "s gubitkom toga stida nestao i moral".

- Nestankom morala, dobili smo visokokorumpirano stanje u pravosuđu - konstatirao je Feraget.

Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine treba mijenjati, smatra i predsjednik Suda BiH Ranko Debevec, koji je jučer svjedočio pred Komisjom.

- VSTV sve više postaje otuđeni centar moći i sve se više udaljava od pravosudne zajednice, ali i priskrbljuje sebi veći utjecaj nego što ga ima - kazao je Debevec, koji dijeli mišljenje većine da treba razdvojiti sudsko i tužilačko vijeće.

On smatra kako "tužilac ne može birati sudije", a smatra nedopustivim i za njega je "sistem nakaradno postavljen jer sudije nižih instanci biraju sudije viših instanci".

- VSTV je dobro zamišljena institucija jer se ne daje politici mogućnost da bira glavne tužioce i predsjednike sudova, ali treba uspostaviti bolji sistem odgovornosti VSTV-a. VSTV kao nezavisni regulator pravosuđa je dobro zamišljena institucija, ali su potrebne promjene, prije svega sistem odgovornosti i sistem imenovanja - kazao je Debevec.

Pred istražnom komisijom se već pet puta "zbog ranije preuzetih obaveza" nije pojavila glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, iako joj je Komisija ponudila da izabere jedan od čak 11 ponuđenih termina.

Mirjana Marinković-Lepić, jedna od članica komisije, nazvala je to "bahatim odnosom prema Parlamentu i njegovoj komisiji" i zapitala se šta može biti važnije od toga da vas komisija Državnog parlamenta pozove kako bi dali određene odgovore.

- Mislim da smo do sada bili kooperativni i da su ljudi koje smo do sada pozivali, ako ništa davali nekoliko termina u kojima ih možemo pozvati i tih termina smo se pridržavali - kazala je Lepić i navela da se "tužiteljica pomalo patronatski odnosila prema zastupnicima kada je u Parlamentu raspravljano o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), ali da je nema kada treba dati odgovore na određena pitanja".

Privremena istražna komisija za utvrđivanje stanja u pravosuđu osnovana je 2019. godine, ali je počela sa radom tek početkom jula ove godine.

Cilj Privremene istražne komisije je, kako je prošle godine saopćeno iz Parlamenta, da istraži stanje u pravosudnim institucijama u BiH, s posebnim osvrtom na sposobnost VSTV-a da učestvuje u procesima neophodnim na putu BiH ka članstvu u Evropskoj uniji.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH prošle je godine u Privremenu istražnu komisiju za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH izabrao Damira Arnauta, Zlatana Begića, Branislava Borenovića, Almu Čolo, Zukana Heleza, Mirjanu Marinković-Lepić, Dragana Mektića i Miru Pekić.

Odmah potom reagirao je VSTV, osudivši formiranje istražne komisije jer "to smatraju miješanjem u rad pravosuđa".

Najavili su tada i kako neće učestvovati u radu komisije, jer bi to bio, kako je rekao predsjedavajući Vijeća Milan Tegeltija, "presedan koji bi uništio pravosuđe".