Nakon što je Program reformi Bosne i Hercegovine, kojeg je Predsjedništvo BiH usvojilo 19. novembra, dospio u javnost, očekivano su se pojavile različite i nerijetko međusobno suprostavljene interpretacije tog dokumenta.

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik od ranije tvrdi da je Program reformi usklađen sa Rezolucijom o vojnoj neutralnosti entiteta RS, te da ne znači put ka članstvu u NATO-u u okviru Akcionog plana za članstvo (MAP). Opozicija u entitetu RS tvrdi suprotno, baš kao i predstavnici probosanskih političkih opcija koje su učestvovale u kreiranju tog dokumenta.

Ključni argument kojeg koriste zagovornici teze o Programu reformi kao "pobjedi" Milorada Dodika je konstatacija da je BiH predana poboljšanju odnosa sa NATO-om, ali bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu. U nastavku dokumenta se dodaje da će tu "konačnu odluku" donijeti Predsjedništvo i Parlamentarna skupština BiH, a ne niži nivoi vlasti, poput entiteta.

Koliko je ta teza utemeljena, svjedoči i poruka američkog državnog sekretara Mikea Pompea, koji je u pismu upućenom Predsjedništvu BiH u kontekstu usvajanja i dostavljanja Godišnjeg nacionalnog programa (ANP), umjesto kojeg je usvojen Program reformi, napisao da "taj potez neće predodrediti buduće članstvo u NATO-u".

Isto su tvrdili i probosanski politički zvaničnici, poput predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića, koji je povodom mogućnosti usvajanja ANP-a kazao da bi taj dokument bio usklađen sa postojećim relevantnim zakonima i odlukama na način da predstavlja nastavak puta ka članstvu u NATO-u, ali da će biti potrebno donošenje konačne odluke o samom članstvu.

Ukoliko Program reformi ne znači dalji put ka članstvu u NATO-u, zašto bi se u tom dokumentu navodilo da će "konačnu odluku" donijeti Predsjedništvo i Parlamentarna skupština BiH? Da bi BiH došla do faze u kojoj će donijeti tu "konačnu odluku", potreban je napredak na putu ka članstvu, što dovoljno govori o smislenosti teze o Programu reformi kao dokumentu kojim se zaustavlja taj put.

- Sve aktivnosti su u skladu sa prijašnjim odlukama Predsjedništva, Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH, u skladu sa ustavnim nadležnostima Predsjedništva BiH – navodi se u Programu reformi.

Prijašnja odluka Parlamentarne skupštine BiH je Zakon o odbrani, odnosno njegov član 84., kojim se propisuje obaveza svim relevantnim institucijama da provode aktivnosti s ciljem članstva BiH u NATO-u. Isti cilj je definiran i prijašnjim odlukama Predsjedništva BiH, tako da je poprilično jasno na koji će se način provoditi "sve aktivnosti" u kontekstu odnosa sa NATO-om.

Suprotno ranijim Dodikovim stavovima o potrebi demilitarizacije BiH, odnosno ukidanja Oružanih snaga BiH, u Programu reformi, kojeg potpisuje i Dodik, se ističe da će BiH nastaviti razvijati svoje odbrambene institucije i Oružane snage BiH kako bi bile sposobne da izvršavaju zadatke definirane zakonom i podržavaju strateške ciljeve u oblasti sigurnosti i odbrane. Također je utvrđen niz reformskih prioriteta koji za cilj imaju jačanje Oružanih snaga, te njihovo prilagođavanje NATO standardima.

Jedan od ključnih sadržaja dokumenta, koji jasno sugerira nastavak puta BiH ka članstvu u NATO-u, je konstatacija da je BiH "prepoznala euroatlantske integracije kao jedan od svojih vanjskopolitičkih ciljeva". Euroatlantske integracije predstavljaju termin koji označava put neke zemlje ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji i NATO-u.

U Programu reformi se također ističe da će se koordinacija relevantnih državnih institucija nastaviti vršiti preko Komisije za NATO integracije.

Uprkos ranijim stavovima zvaničnika entiteta RS o neprihvatljivosti formiranja Apelacionog suda BiH, upravo je uspostava te institucije utvrđena kao jedan od ciljeva u okviru "Sektora pravde" u Programu reformi.

U kontekstu "odbrambenih reformi" se ističe da su "aktivno učešće u regionalnim, evropskim i euroatlantskim procesima, posebno u EU i NATO, vanjskopolitički i sigurnosni ciljevi BiH definirani u Sigurnosnoj politici i Općim smjernicama i prioritetima za implementaciju vanjske politike BiH".

U dokumentu se najavljuje da će BiH osigurati stalni rast odbrambenih sposobnosti koje bi omogućile "ispunjavanje obaveza BiH na putu ka evropskim i euroatlantskim integracijama". Također se preuzima obaveza razvoja NATO kompatibilne strukture snaga.

- Knjiženje perspektivnih vojnih lokacija se nastavlja – navodi se u dokumentu, što je u suprotnosti sa ranijim stavovima zvaničnika iz RS-a o neprihvatljivosti daljeg provođenja tog procesa.

Također se najavljuje osiguravanje dodatnih budžetskih sredstava za razvoj punih sposobnosti vojnih jedinica.

- BiH će nastaviti sa revizijom svog zakonodavstva kako bi se osigurala njegova kompatibilnost sa NATO pravilima i propisima – piše u Programu reformi.

Ovaj dokument je, podsjećanja radi, nastao u saradnji Predsjedništva BiH sa ambasadorima "Kvinte", odnosno ambasadorima Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke i Italije. Sve navedene zemlje su članice NATO-a, što također mnogo govori o prihvatljivosti tog dokumenta za Alijansu.

Program reformi BiH će biti dostavljen u sjedište NATO-a dan nakon potvrđivanja novog saziva Vijeća ministara BiH, što bi moglo značiti da će taj dokument već u utorak biti dostavljen u Brisel.