Nezadovoljstvo kvalitetom osnovnog obrazovanja u Kantonu Sarajevo odavno izražavaju mnogobrojni roditelji, nastavnici, udruženja, predstavnici sindikata obrazovanja, a ponovo se aktuelizirala priča o mogućnosti ukidanja devetogodišnjeg i uvođenja starog osmogodišnjeg sistema.

Profesorica i zastupnica u Skupštini KS Jasna Duraković nedavno je uputila inicijativu prema Ministarstvu za obrazovanje, nauku i kulturu da napravi detaljnu analizu aktuelnog sistema školstva i da razmotri mogućnost vraćanja osmogodišnjeg umjesto devetogodišnjeg obrazovanja.

U razgovoru za Faktor pojašnjava da je ovakav zahtjev rezultat dugogodišnjeg nezadovoljstva roditelja, ali i nastavnika devetogodišnjim sistemom koji je u sarajevske osnovne škole uveden prije 14 godina.

-Osnovnom obrazovanju potrebna je cjelovita reforma jer je ovo puno manjkavosti. Mnogobrojna udruženja i Vijeće roditelja KS su ukazivali na to i na potrebe detaljnije analize, potrebno je da se vidi šta je to tačno takozvana reforma suštinski donijela kao kvalitet u obrazovanju. Ustvari se pokazuje da nije donijela mnogo onoga o čemu se prvobitno razmišljalo, da nisu postavljeni strateški planovi i dugoročna projekcija kako će se to odraziti na cjelokupno školstvo i to je ta glavna manjkavost. Ovaj sistem je uveden bez prethodno dobro razrađenog plana i programa, sve škole nisu bile pripremljene na tu promjenu i nastalo je blago haotično stanje u kojem se ne snalaze ni nastavnici ni roditelji– ističe Duraković.

Učenici preopterećeni, gradivo preopširno

Govoreći o nedostacima aktuelnog sistema obrazovanja, profesorica Duraković navodi da su to, između ostaloga, preopterećenost učenika i nastavnika, nedovoljno kvalitetna nastava, veći troškovi, te nedostatak broja učenika u prvim razredima srednje škole.

- Pokazalo se u praksi da je djeci nepotrebno oduzeta godina, odnosno godinu ranije su uvedeni u školske klupe. Mi smo svi polazili u školu sa sedam godina, ništa nam nije nedostajalo i mislim da smo imali kvalitetnije obrazovanje i više znanja po završetku osmogodišnje škole. Prije se učilo temeljitije, kvalitetnije, a sada nema logike, povezivanja, nema hronološkog redoslijeda učenja. Naprimjer učenje slova - ne uče ih po abecednom redu, nego ih preskaču, danas uče slovo 'a', sutra 'nj'. I loši rezultati eksternih matura pokazuju da nema dovoljno znanja – žali se Duraković.

Kao majka prvačića, kako kaže, odgovorno tvrdi da je učenicima gradivo prenatrpano.

- Prvačićima je od drugog polugodišta gradivo prenatrpano, a prvo polugodište provedu crtajući i igrajući se. Naglo ih uvedu u ozbiljni nastavni proces i oni se u tome ne snalaze. Imaju previše gradiva, udžbenika i predmeta u prvoj godini. Nerealno je od njih očekivati da u tim godinama mogu imati dugo fokus i koncentraciju, to je naučno potvrđeno. Zatim u produženom boravku ne stignu da završe zadaće, pa roditelji moraju raditi zadaće sa djecom kući po nekoliko sati. Ponavljate ono što nisu stigli u školi, pa je to dodatno opterećenje, a plaćate produženi boravak koji je skup. Knjige su jako skupe i stalno imate neke druge aktivnosti, poput kupovine pribora za likovno i tako dalje – navodi Duraković.

Njen prijedlog je da se umjesto devetogodišnjeg sistema, ponovo vrati osmogodišnji, ali da djeca prije prvog razreda imaju mjesec pripremne nastave.

- Zakonska je obaveza da se prođe godina predškolskog odgoja prije škole, a taj mjesec dana nastave koji bi se uveo prije polaska u školu, bila bi neka vrsta nadogradnje nad to obavezno predškolsko obrazovanje. To vrijeme bi ustvari bilo prilagođeno djeci, da im posluži sa upoznavanjem procesa nastave, da malo to ozbiljnije shvate školu jer su oni u tim godinama nezreli – pojašnjava.

Dodaje da će i u narednom periodu insistirati da dobije odgovor Ministarstva te da se što prije počne sa provođenjem reforme u obrazovanju. 

- Iziskivat će to dodatna sredstva, revidiranje nastavnih planova i programa, ali mislim da bi to bio lakši korak nego nastavljati sa pogrešnim pristupom.  U naredne dvije godine bi se, da se hoće, moglo svašta promijeniti. Kanton Sarajevo može biti primjer dobre prakse i ostalim kantonima - tvrdi Duraković.

Ni njen skupštinski kolega i profesor Damir Marjanović nije zadovoljan trenutnim obrazovnim sistemom, te smatra da je pravo vrijeme da se napravi detaljna analiza i krene sa pravom reformom.

- Analiza svega onoga što je bilo planirano da se ostvari uvođenjem devetogodišnjeg sistema obrazovanja, te da se utvrdi što je ono što je realizirano, a što je ono što nije dalo očekivane rezultate. Iskreno, mislim da kapaciteti ovog sistema nisu ni približno iskorišteni, te da ishodi ovakvog modela nisu sistemski praćeni, stoga je teško, ovako paušalno reći da sistem valja ili ne valja, ili je, pak, problem u sprovebi ili nesprovedbi istoga. No, jedno je svima jasno, obrazovni sistem je živi organizam koji se stalno mora unapređivati i usavršavati, no te intervencije moraju biti planske, a ne brzoplete kao do sada. Struka nije zadovoljna onim što sada imamo na terenu i moramo pronaći načina da isključivo struka, a ne politika, vodi glavnu riječ u procesu revitalizacije obrazovanja u Kantonu Sarajevo, ali i u BiH – govori za Faktor Marjanović.

Bez brzopletosti

Smatra da uvođenje devetogodišnjeg sistema do sada nije bilo praćeno istinskom reformom obrazovanja, ali i da ne bi trebalo donositi nove brzoplete odluke, kako bi se vratio stari sistem.

- I dalje su model nagomilavanja podataka, ponavljanja činjenica bez razvijanja kritičkoga mišljenja te ignorisanje stvarnih potreba učenika glavne odlike onoga što imamo danas u našim osnovnim školama. S druge strane, ima u tom sistemu još dovoljno potencijala da se ciljanim manevrima koji će učenika i njegovo stvarno znanje zasnovano na ishodima učenja staviti u prvi plan popravi, doradi, usavrši nedorečenosti postojećeg modela. Stoga prije bilo kakvih poziva o povratku na staro, dobro treba analizirati sistem koji bismo željeli da mijenjamo, i razraditi model obrazovanja koji želimo da ostavimo našoj djeci. Svaka brzopletost i svaki populistički potezi koji bi dali lažni privid neke nove reforme, sprovedeni bez detaljnih analiza i programa, opet bi bili ishitreni i neučinkoviti, i bojim se da bismo za par godina imalu situaciju u kojoj bi još jedna takva pseudoreforma propala – naveo je Marjanović.

On već duže vrijeme zagovara uvođenje kurikularne reforme kao jedini ispravni pristup u ovome momentu.

-Izuzetno sam zadovoljan što je Vlada Kantona Sarajeva prihvatila tu činjenicu da je kurikularna reforma jedan od osnovnih ciljeva koji se u narednom periodu mora realizirati, prvenstveno za dobrobit generacije kojoj ostavljamo ovu zemlju. Skupštinska komisija za Obrazovanje i nauku kojom predsjedavam je nedavno organizirala tematsku sjednicu na kojoj je tim predvođen profesorom Namirom Ibrahimovićem predstavio sve što je do sada poduzeto, kao i hodogram budućih aktivnosti u ovom pravcu. Izuzetno smo zadovoljni prezentiranim činjenicama i u potpunosti podržavamo sprovedene, ali i buduće planirane aktivnosti. Tu jasnu podršku ćemo potvrditi našim skupštinskim djelovanjem koje će biti usmjereno ka stvaranju uvjeta za potpunu sprovedbu kurikularne reforme i tako željenog unaprijeđenja obrazovnog sistema – kazao je Marjanović.

I u Sindikatu osnovnog obrazovanja KS već duže vrijeme upozoravaju na nedostatke devetogodišnjeg sistema obrazovanja.

-Ništa nije urađeno od podnošenja naših inicijativa. Ne postoji ni kvalitativna ni kvantativna analiza koja bi pokazala sve prednosti i manjkavosti ovog sistema, ali sve dok se to ne desi, osmogodišnji sistem je sigurno dokazano bolji od devetogodišnjeg jer smo u njemu znali sve i imali puno bolju situaciju, napretak, rezultate i zadovoljstvo učenika i roditelja – kazao je Sivro.

I u drugim kantonima FBiH i u RS-u primjenjuje se devetogodišnji sistem obrazovanja, a zbog njega su i u tim dijelovima Bosne i Hercegovine nezadovoljni brojni roditelji i nastavnici. I u HNK  se već duže vrijeme razmišlja o povratku na stari osmogodišnji sistem nastave. 

Isti sistem u svim kantonima

U Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke smatraju da bi je devetogodišnji sistem uveden kako bi poboljšao stanje u obrazovanju, te da se ne bi mogao ukinuti samo u jednom kantonu već u čitavoj Federaciji. 

- Devetogodišnje obrazovanje je jedna od reformi koja je uvedena u cijeloj Bosni i Hercegovini. Stoga je neophodno voditi računa o tome da se o bilo kojoj odluci o obrazovanju postigne konsenzus na nivou BiH, te da niti jedna administrativna jedinica unutar BiH ne donosi samostalno tako važne odluke, kao što bi bio povratak na osmogodišnje osnovno obrazovanje. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke drži da je ono, kao proces, pokrenuto u skladu sa pravnim okvirom utvrđenim na nivou BiH, da nauka ukazuje na značaj učenja u ranom djetinjstvu, kao i na značaj adekvatne pripreme djece za učenje i napredovanje u osnovnom obrazovanju. I praksa u većini evropskih država je da obavezno obrazovanje traje minimalno devet godina i počinje u uzrastu od šest godina ili niže. Godina ranijeg polaska u osnovnu školu je trebala poslužiti kao pripremna godina u kojoj će se usvajati različite vještine važne za kasniji uspjeh u školi, i u kojoj će se raditi na smanjivanju inicijalnih razlika u pripremljenosti za školu različitih grupa djece - navode iz Ministarstva.

Dodaju da je potrebno nastaviti sa reformom obrazovanja, posebno dijelom o novom pedagoškom pristupu odgojno-obrazovnom procesu koji je fokusiran na ishodima učenja i standardima postignuća". 

- Naš obrazovni sistem još baziran na tradicionalnom konceptu koji se ogleda u ekstenzivnom pristupu sticanju novih znanja, sa mnoštvom suvišne faktografije, a koji treba zamijeniti obrazovnim sistemom baziranim na ishodima učenja, na čemu se i radi. Ono o čemu bi još posebno trebalo povesti računa, kada je u pitanju reforma obrazovanja, odnosi se na nastavne planove i programe, kvalitet izvođenja nastave, kvalitet nastavnih sredstava i opreme u školama, stanje školskih objekata i kabineta za praktičnu nastavu, zastupljenost i kvalitet praktične nastave, kao i upisna politika. Bolje obrazovanje, također, podrazumijeva sticanje onih znanja, vještina i kompetencija koje su kompatibilne sa zahtjevima tržišta rada - zaključuju iz Ministarstva.