Prijedlog su zajednički uputili zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), njihovih satelitskih stranaka i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Njime bi se utvrdio novi postupak izbora sudija koje je, kako se navodi, prethodno birao predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, te prestanak mandata troje stranih sudija koji su ranije izabrani.

- Izbor domaćih sudija provodi se tako što Predsjedništvo BiH imenuje troje domaćih sudija u Ustavni sud BiH i to dva iz Federacije BiH i jednog iz RS-a. Imenovane sudije od Predsjedništva BiH potvrđuje Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH natpolovičnom većinom u svakom klubu konstitutivnih naroda. Izabrane sudije su pripadnici različitih naroda – navodi se u članu 4. Prijedloga.

{$galerijaFotografija}

U obrazloženju Prijedloga se navodi da bi BiH trebala osigurati vlastiti suverenitet koji je, smatraju predlagači, ograničen postojećim načinom izbora sudija u Ustavni sud BiH, a svoj Prijedlog dodatno potkrepljuju preporukom Evropske komisije da je "potrebno riješiti pitanje međunarodnih sudija u Ustavnom sudu BiH".

Mišljenje o ovom Prijedlogu je dostavila i Direkcija za evropske integracije (DEI) BiH, u kojem se ističe da pravnom stečevinom Evropske unije (EU) ovo pitanje nije pravno regulirano obavezujućim sekundarnim izvorima prava, te da u tom smislu nije moguće dati ocjenu usklađenosti Prijedloga zakona sa propisima EU-a.

Međutim, u tekstu su prepoznali određene nejasnoće i nedorečenosti, s obzirom ma to da Prijedlog zakona niti jednim članom ne tretira pitanje izbora sudija Ustavnog suda BiH prethodno biranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, odnosno međunarodnih sudija, što, kako navode, čini sam naziv Prijedloga zakona neadekvatnim.

- Nadalje, predlagač kao predmet ovog zakona, između ostalog, propisuje proceduru biranja domaćih sudija Ustavnog suda BiH "prethodno biranih od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava". S obzirom na to da trenutna procedura biranja domaćih sudija Ustavnog suda BiH, propisana Ustavom BiH i Pravilima Ustavnog suda BiH, ne predviđa njihovo prethodno biranje od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava, nejasno je da li predlagač ovim prijedlogom nastoji da uvede potpuno novu proceduru biranja domaćih sudija – pojašnjava se.

Iz DEI-a dodaju da predložena procedura izbora domaćih sudija na način da ih bira Predsjedništvo BiH, a potvrđuje Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, s tim da ih mora biti ukupno tri, te da moraju biti iz različitih naroda, bitno odstupa od načina kako je to predviđeno Ustavom BiH i Pravilima Ustavnog suda BiH. Dodaju da Ustav BiH nije izričito predvidio mogućnost donošenja zakona kojim bi se uredilo bilo koje pitanje koje se tiče Ustavnog suda BiH.

- To je i Ustavni sud BiH potvrdio u predmetu broj U 6/06, stav 24. ističući da "Ustav BiH nije izričito predvidio da će se pitanja koja se odnose na funkcioniranje Ustavnog suda regulirati posebnim zakonima". Na osnovu navedenog, bitno je istaknuti da reforma Ustavnog suda BiH nije moguća bez izmjene Ustava BiH. Jedinu zakonodavnu mogućnost koju Ustav BiH predviđa u kontekstu uređenja Ustavnog suda jeste nadležnost Parlamentarne skupštine BiH da zakonom uredi drugačiji način izbora stranih sudija od trenutnog koji podrazumijeva biranje od strane predsjednika Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH. Navedeno implicira da je zakonom moguće samo mijenjati proceduru izbora međunarodnih sudija u sastav Ustavnog suda BiH, ali ne i prestanak njihovog mandata. Eventualne izmjene u sastavu Ustavnog suda BiH, odnosno uklanjanje međunarodnih sudija iz sastava Ustavnog suda BiH moguće je tek izmjenom Ustava BiH – zaključuje se u Mišljenju DEI-ja.

Čak i da se strane sudije u Ustavnom sudu BiH mogu ukloniti zakonskim rješenjem, vrlo je izgledno da ovaj Prijedlog zakona neće dobiti dovoljnu podršku Zastupničkog doma.

- U ovom trenutku je potpuno neprihvatljivo, a pitanje je da li će ikada biti prihvatljivo. To je naprosto ustavna kategorija, kao recimo entitetsko glasanje. Možemo se jednoga dana, nekad u daljoj budućnosti, eventualno dogovoriti da ovo dvoje riješimo u paketu – kazao je u ranijem razgovoru za Faktor predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.

Stav SDA dijele i ostale parlamentarne stranke, osim onih čiji su zastupnici potpisali Prijedlog zakona o izboru sudija Ustavnog suda BiH. Sjednica Zastupničkog doma, na čijem se dnevnom redu nalazi i ova tačka, zakazana je za naredni petak, 15. maja 2020. godine.