Zbog oslabljenog imuniteta, bubrežni bolesnici su među prvima na udaru zaraze, no do sada nije bilo kobnih slučajeva iz ove populacije, iako su, kako je kazao Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH, imali nekoliko pozitivnih slučajeva na području Mostara.

Tomislav Žuljević

- Zarazila su se tri dijalizna pacijenta koji su odmah izolovani. Na svu sreću, bez obzira na narušen imunitet, temperatura im je spala za tri-četiri dana i već su nakon sedam do deset dana bili negativni na ponovljenom testiranju – istakao je.

Dodaje da su članovi Udruženja ozbiljno shvatili epidemiju te se ponašaju prema uputama nadležnih službi.

- Mnogo smo toga u prethodnom periodu naučili o virusu i šta sve moramo prakticirati kako bismo izbjegli zarazu, od nošenja maski, držanja distance, održavanja higijene. Najvažnije je da virus nije ušao u dijalizne centre, barem ne na području Federacije BiH – naglašava Žuljević.

Izdvojio je pomoć Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, od kojih su, kaže, odmah po izbijanju epidemije dobili višekratne maske, a nedavno i pet hiljada maski koje su distribuirane prema svih 18 dijaliznih centara u Federaciji.

- I neke farmaceutske kompanije su, preko Zavoda, obezbijedile maske, a vjerujem i da su se članovi sami snalazili. Nažalost najmanju pomoć imali smo od Federalne uprave civilne zaštite od kojih smo dobili 200 maski na 2.000 pacijenata – naveo je.

Žuljević se dotakao i dugogodišnjeg problema transplantacija, koje se kaže, u BiH rijetko rade.

- Mi smo 30. oktobra prošle godine bili na protestima, a već krajem prošle godine, 25. decembra imali smo tri-četiri kadaverične transplantacije od jednog donora koji je spasio nekoliko života. Ni mjesec nakon toga imali smo po još jednu kadaveričnu transplantaciju u Tuzli i Sarajevu i taman kada smo mislili da će se sve pokrenuti, došao je koronavirus. Problem su i stari i dotrajali aparati za dijalizu. Neki su zamijenjeni, ali taj posao treba nastaviti - kaže Žuljević.

Navodi kako Udruženje ima velike pritiske od porodica bolesnih osoba koje traže promjenu zakona kako bi prijatelj prijatelju mogao donirati bubreg.

Prema riječima Žuljevića, prije četiri godina rađena je jedna izmjena i dopuna Zakona o transplantaciji organa i tkiva u svrhu liječenja, kada je doniranje organa sa oca, majke, brata, sestre i supružnika, prošireno do četvrtog koljena.

- U BiH zakonom nije regulisano da prijatelj prijatelju može donirati organ, a kako imamo malo transplantacija sa živih darivatelja, te kategorije će se morati proširiti na prijatelje te na tzv. unakrsne transplantacije. Ljudi rade po 20-30 godina u istoj firmi. Zašto ne omogućiti da kolega kolegi ili prijatelj prijatelju spasi život ako to želi? Pokrenut ćemo to u narednom periodu - istakao je Žuljević.