- Naša realna očekivanja su da na ove dvije općine možemo osvojiti dovoljan broj glasova za prolazak po jednog općinskog vijećnika. Moguće da to iz nečije tuđe perspektive izgleda minimalistički ili pak simbolički, no ukoliko analizirate brojke i sagledate neumoljivu statistiku enormnog povećanja bošnjačkog glasačkog tijela u glavnom gradu, koje se svakim izbornim ciklusom uveća za desetine hiljada, onda je izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda, kandidata Hrvatske demokratske zajednice BiH u općinska vijeća sarajevskih općina, nakon dužeg razdoblja, zaista dobar rezultat - naveo je Trlin u intervjuu za Dnevnik.ba. 

Na upit "kako je bilo biti Hrvatom u Sarajevu tokom hajke na katolike, a time i Hrvate, povodom služenja svete mise za žrtve Bleiburga?", on je odgovorio: 

- To bih razdoblje, tih par sedmica, nazvao jednim od najmračnijih perioda za Hrvate Sarajeva. Sarajevo, koje se diči multietničnošću i multikonfesionalnošću, pokazalo je tada svoje drugo lice. Pored općepoznate javne hajke, uvreda i napada na našega kardinala i našu Crkvu, doživljavali smo i lične napade. Urezivanje križeva na stambene objekte, prozivke, prijetnje… Srećom, nije bilo fizičkih napada, ali je atmosfera bila takva da se lako moglo dogoditi da i bude fizičkih napada. Zato i mislim da nam je potrebna i zaštita i predstavnik na lokalnom nivou. Svi ti napadi i nasrtaji su se, vjerujem, dogodili iz neznanja, najviše zbog nepoznavanja činjenica za koga i zbog čega se misa služila.

Nismo tada imali svog lokalnog zvaničnika koji bi i na tom nivou pojasnio i kazao kako stvari u biti stoje. Situacija se sada smirila, ali nam i taj primjer pokazuje da se vrlo brzo i vrlo lako opet može pokrenuti hajka na sve što je katoličko i hrvatsko u ovome gradu i pitanje je kako će se završiti ako ponovo do toga dođe.