VEZANI TEKST - Ahmetović optužuje: CIK podržava izborni inženjering u Srebrenici, sve više prijava krađe identiteta

Krivični zakon Bosne i Hercegovine, direktno, ne poznaje materiju krađe identiteta, ali ga predstavlja kao neovlašteno korištenje ličnih podataka ili kao lažno predstavljanje.

U članu 149. KZBiH "Nedozvoljeno korištenje ličnih podataka" stoji:  

- Službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine koje bez pristanka pojedinca protivno uvjetno propisanim u zakonu, prikuplja, obrađuje ili koristi njegove lične podatke ili te podatke koristi suprotno zakonom dozvoljenoj svrsi njihova prikupljanja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.

Jedan od slučajeva gdje se krađa identiteta u BiH najčešće dešava, a posebno je to izraženo ove godine za Lokalne izbore 2020, jeste izborni proces. Riječ je o prijavama za glasanje iz inostranstva. Nemali je broj takvih prijava, ali se malo toga uradilo kako bi se to dalje sprečavalo.

Centralna izborna komisija BiH 1. oktobra donijela je odluku kojom se, upravo zbog zloupotreba i prevara, odbija upis u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH za 27.960 birača.

Sve prijave za glasanje izvan BiH, gdje postoji sumnja u postojanje krivičnog djela, CIKBiH će dostaviti Tužilaštvu BiH, poručeno je tada iz Komisije.

Međutim, sudeći prema izjavi portparola Tužilaštva BiH Borisa Grubešića, državna tužiteljica Gordana Tadić neće se baviti ovim slučajevima jer se ne radi o izborima na nivou BiH, odnosno izborima za državne institucije.  

- Tužilaštvo BiH primilo je prijave CIK-a o izbornim neregularnostima i formiralo određene predmete - rekao je u izjavi za BHRadio 1 Grubešić.

On podsjeća da je praćenje regularnosti izbornog procesa, uređivanje konačnog biračkog spiska, te sprečavanje zloupotreba, u nadležnosti CIK-a.

- U slučaju da u tom procesu dođu do saznanja o elementima krivičnih djela, trebaju informirati nadležne pravosudne institucije - entitetske ili Brčko Distrikta, ako su u pitanju lokalni izbori, odnosno državne ukoliko se radi o izborima na nivou BiH - navodi Grubešić.

Ovo jesu lokalni izbori i prema Grubešićevom pojašnjenju slučajevima bi se, vođeni tom logikom, trebali baviti entitetski i sud Brčko distrikta.

Međutim, krađe identiteta i zloupotrebe koje su počinjene spadaju u međunarodni organizirani kriminal s obzirom na to da se radi o lažnim prijavama koje su pristizale, ne iz lokalnih zajednica u BiH, već iz Njemačke, Kanade, Švicarske, Srbije, Hrvatske... A s obzirom na to da je na jednoj adresi bilo prijavljeno po 50 ili 60 osoba za glasanje, i laiku je dovoljno da zaključi kako se radi o organiziranim grupama za činjenje krivičnih djela.

U Krivičnom zakonu BiH u poglavlju o organiziranom kriminalu (član 250) stoji:

- Ko učini krivično djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine kao pripadnik grupe za organizirani kriminal, ako za pojedino krivično djelo nije propisana teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. Ko kao pripadnik grupe za organizirani kriminal učini krivično djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ako za pojedino krivično djelo nije propisana teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina. Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom za organizirani kriminal koja zajedničkim djelovanjem učini ili pokuša krivično djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom. Ko postane pripadnik grupe za organizirani kriminal koja zajedničkim djelovanjem učini ili pokuša krivično djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, ako za pojedino krivično djelo nije propisana teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.

VEZANI TEKST - CIK provjerava prijave za glasanje van BiH: Imamo indicije  o zloupotrebi, dokaze smo dali Tužilaštvu BiH

A i Zakon o Sudu BiH (član 7.) precizirao je da je državni sud "nadležan za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine i drugim zakonima Bosne i Hercegovine", što znači da Tužilaštvo BiH na čelu sa Gordanom Tadić nema izgovor za nemiješanje, već itekako treba da se umiješa u priču o skoro 28.000 lažnih prijava iz nekoliko država i počne raditi svoj posao.  

- Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela: ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine; mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Za glasanje na Lokalnim izborima u BiH registrovano je 3.283.194 birača. Od tog broja, oko 120.000 prijavljeno je za glasanje izvan BiH, što je gotovo dvostruko više nego na prošlim izborima. Zbog uočenih nepravilnosti, CIK je odbila upis oko 28.000 birača za glasanje izvan BiH.

Do brojnih žalbi došlo je nakon što je CIK prvi put na svom internet portalu objavio izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH. Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH potom je zabranila CIK-u da na svojoj web stranici izbori.ba objavljuje lične podatke birača upisanih u spomenuti izvod. Iz CIK-a je saopćeno da nisu objavljeni lični podaci birača i da se vodilo računa o zaštiti ličnih podataka, već izvod iz biračkog spiska jer su u skladu sa Izbornim zakonom BiH birački spisak i njegovi izvodi javni.

Krivični zakoni i izborne prevare 

Krivični zakon BiH - Član 145

- Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačan rezultat izbora ili glasanja koji ne odgovara obavljenom glasanju, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

VEZANI TEKST - Kovačević u službi Dodika i Čovića: Zašto je CIK-u naredio uklanjanje biračkog spiska

Krivični zakon FBiH - Član 198 

- Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije u Federaciji dodavanjem, lišenjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačne rezultate izbora ili glasanja koji ne odgovaraju obavljenom glasanju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Krivični zakon RS-a - Član 222 

- Ko dodavanjem, oduzimanjem, brisanjem glasova ili na neki drugi način falsifikuje rezultate izbora ili glasanja, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.

Krivični zakon Brčko distrikta - Član 195 

- Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim prebrojavanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način ili objavi rezultate izbora ili glasanja koji ne odgovaraju obavljenom glasanju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.