Međutim, prema podacima Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH, "trenutno na listi čekanja je svega 210 pacijenata".

Nije jasno zašto se ljudi ne javljaju

- Uporede li se podaci, taj broj bi trebao biti puno veći. Razlog je što ljudi više nemaju povjerenja i nade da će biti pozvani na transplantaciju. To je ogromna šteta jer pacijenti moraju biti na listi čekanja - kaže Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja.

VEZANI TEKST - KCUS nastavio sa transplantacijama, prof. dr. Izetbegović: Bravo za naše ekipe i ohrabrenje za pacijente

Na području Federacije BiH od početka ove godine urađena je samo jedna transplantacija bubrega i to na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

U ovom zdravstvenom centru početkom decembra prošle godine uspješno je urađena prva nesrodna transplantacija bubrega, a potom su operacije ove vrste intenzivirane.

- Ne znam kako bih objasnio situaciju da oko 10 posto pacijenata koji imaju žive donore i po nekoliko mjeseci čekaju na transplantaciju. Mislim da je to čisto ugrožavanje ljudskih prava. Mi smo po tom pitanju išli na sastanak u Univerzitetski klinički centar Tuzla. Iz KCUS-a smo pismeno emailom dobili odgovor kako je taj zdravstveni centar u svakom trenutku spreman uraditi transplantaciju sa živog donora. Međutim, zašto se ljudi ne javljaju u kliničke centre, to nije pitanje za Udruženje. Kada je riječ o UKC-u Tuzla, oni zaista imaju problema sa kadrom. Imali su jednog urologa koji je radio transplantacije i on je na bolovanju. No imam obećanje prof. dr. Denijala Tulumovića, direktora UKC-a Tuzla, kojem vjerujem, da će oni u julu, po povratku ljekara sa bolovanja, krenuti sa transplantacijama. U izuzetno sam dobrim kontaktima i sa prof. dr. Damirom Rebićem sa KCUS-a jer svi moramo biti na istoj strani, koji mi je kazao "kako je KCUS sposoban u svakom trenutku uraditi živu srodnu ili nesrodnu transplantaciju". Ali zašto se ljudi ne javljaju, ni nama nije jasno. Stoga ću iskoristiti i ovu priliku da zamolim sve one koji imaju živog donora da se jave prof. dr. Rebiću u KCUS jer vjerujem tom zdravstvenom centru i njenim ljekarima da oni to mogu i znaju raditi. Najbolji pokazatelj toga su ljudi koje ja poznajem, a koji su uspješno transplantirani u KCUS-u - navodi Žuljević.

Ovakvu situaciju, naročito u prethodne dvije godine pandemije (godina i po bez ijedne transplantacije), prema riječima Žuljevića, "iskoristile su privatne klinike u inozemstvu".

Tomislav Žuljević

- Ljudi jednostavno sada više gledaju prema Turskoj nego prema Sarajevu i Tuzli. Moramo to promijeniti. Da budem jasan, nemam ništa protiv Turske, njenih klinika i ljekara jer ljudi rade odlično i ono što mi ne možemo oni nam uvijek pomognu. No hajmo mi raditi ono što znamo i za šta smo sposobni jer ćemo u protivnom ostati bez transplantacijske medicine, izgubit ćemo rutinu i povjerenje pacijenata. Moram biti otvoren i kazati kako pojedini ljekari šuruju sa kliničkim centrima u Turskoj - ističe Žuljević.

U Udruženju dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH ističu "kako će, ako se u skorije vrijeme ne počne sa transplantacijama u javnim zdravstvenim centrima, tražiti da naši privatni klinički centri to rade ili da se svi okrenu Turskoj, Hrvatskoj, Srbiji...".

- To znači, da ako mi nećemo raditi transplantacije, tražit ćemo da se pacijentima omogući novac da to urade gdje žele. Osim toga, kao predsjednik Udruženja ističem da, ako se ovako nastavi, nije isključeno da ponovo početkom oktobra organiziramo masovne proteste - poručuje Žuljević.

Obrok dijaliznih pacijenata četiri KM

Osim bubrežnih bolesnika, trenutno na području Federacije BiH, na listi čekanja za transplantaciju jetre je oko 30 osoba, a srca njih 20-ak.

- Teško mi je to reći, ali moram, oni koji čekaju transplantaciju jetre i srca osuđeni su na smrt, jer im je jedini spas kadaverična transplantacija. Bubrežni bolesnici su u povoljnijoj poziciji, jer postoji dijaliza koja će im produžiti život. Mi smo u trećem mjesecu bili domaćini ekspertnog tima ljudi iz Španije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Italije i Mađarske. Španci, koji su najbolji u svijetu po transplantacijama, obišli su sve klinike i Kantonalnu bolnicu u Zenici, detektirali probleme i uradili akcioni plan kako će FBiH riješiti probleme transplantacija. Nažalost, to je završilo u ladicama, a da nije ni pročitano. Dakle, dod nas treba profesionalizirati neka radna mjesta, posebno mjesto transplant-kordinatora koji će detektirati samo moždane smrti i raditi na eksplantaciji organa kako bi se spašavali oni koji nemaju žive donore - naglašava Žuljević.

Na kraju razgovora, predsjednik Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH upozorio i na uvjete života oko 2.000 dijaliziranih pacijenata.

- Oni su u vrlo teškom stanju, i materijalnom i svakom drugom. Uzet ću za primjer obrok koji je četiri KM. Kad sam ja 2005. i 2006. godine bio na dijalizi taj obrok je bio četiri marke. Sjećam se tada smo pisali Federalnom ministarstvu zdravstva, Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, evo danas i premijeru Fadilu Novaliću da pogledaju malo te ljude. Ne trebaju njima kamare pite, njima je potreban kvalitetan obrok, a zna se šta smiju, a šta ne smiju jesti dijalizni pacijenti. Druga stvar, visina tuđe njege i pomoći 25 godina je ista, ali i invalidnine koja iznosi oko 240 KM. To je bruka i sramota ako pogledamo kako su političari ovih dana svoja ionako visoka primanja ponovo podigli - zaključio je Žuljević.