Černihivska oblast na sjeveru Ukrajine, koja graniči s Rusijom i Bjelorusijom, više nije pod okupacijom, ali je izložena udarima iz obje zemlje s druge strane granice.

- Černihiv je bio na prvoj liniji fronta i brana ruskoj agresiji. Mjesec dana smo bili izolovani jer su dva mosta prema Kijevu srušena i nismo imali nikakvu komunikaciju. Bili smo bez vode, struje i lijekova - priča Viktoria Pekur, zamjenica gradonačelnika grada Černihiva, koja je u Tuzlu došla u sklopu ukrajinske delegacija da bi razgovarali na temu obnove nakon ratnih razaranja.

Ona dodaje da je Černihiv prije agresije imao 280 hiljada stanovnika, a početkom agresije u gradu je ostalo 70 hiljada ljudi.

- Ljudi se vraćaju, život se nastavlja i u ovom trenutku u gradu živi oko 250 hiljada ljudi. Svakoga dana imamo nekoliko zračnih uzbuna, opasnost i nezvjesnost su svakodnevni. Danas čujemo da su u susjednoj Sumskoj oblasti bombardirani škola i bolnica. Mi pored svega živimo samo za pobjedu, drugog puta i perspektive nemamo. Mi smo poljoprivredna zemlja i u šali kažemo da moramo da pobijedimo da bi što prije posijali usjeve i da se brinemo za svoju djecu - priča Viktoria Pekur.

Volodimir Pinčuk je zamjenik gradonačelnika Horodnja, manjeg grada blizu bjeloruske i ruske granice, koji je početkom agresije bio pod ruskom okupacijom.

- Rat smo osjetili već 24. februara 2022. godine, kada smo u 5.00 sati granatirani raketnim sistemom Grad, a već u 9.00 Horodnja je bila okupirana - priča Pinčuk.

Ruske snage grad su napustile 1. aprila prošle godine, a Pinčuk kaže da i danas traju bombardovanja.

- Obradive površine i šume su minirane. Imamo veliku štetu jer nemamo mogućnost da obrađujemo zemlju. Djeca više od godinu dana ne idu u školu i nastava se odvija isključivo online. To sve ostavlja posljedice. Mi već sada krećemo u obnovu objekata i tu nam pomažu partneri sa Zapada, ali to ide teško u graničnom području kojega bombarduju s druge strane granice - kaže Pinčuk.

Ukrajinci su u Tuzlu došli zahvaljujući saradnji sa Mirovnoj organizaciji PAX iz Nizozemske.

- Mi smo u Tuzli radili pred kraj i odmah nakon rata i bili smo uključeni u fizičku i društvenu obnovu. Mislili smo da bi bilo zanimljivo da Ukrajinci vide šta se ovdje dešavalo i dobiju preporuke za proces obnove. Razmijenili smo mnogo ideja, ali mislim da Ukrajina ima bolju startnu poziciju, nego što je imala Bosna i Hercegovina. BiH je imala rat, raspad sistema, privatizaciju u isto vrijeme, a Ukrajina ima jako civilno društvo, uspješan proces decentralizacije, a to može pomoći u obnovi - kaže Yitske Hoogenboom, koja je na čelu projekta Ukrajina u PAX-u.

Ukrajinska delegacija, u kojoj su bili predstavnici nevladinog sektora, danas je posjetila Omladinski resursni centar (ORC) Tuzla i Forum građana Tuzle (FGT) gdje su razgovarali o izgradnji nakon ratnih razaranja.

- Tema je bila izgradnja porušenog, ali ne samo zgrada, nego i društva u cjelini. Oni su, prema mom mišljenju, spremniji za obnovu gradova i društva jer su oni već počeli s tim, iako rat još traje, dok smo mi čekali da se rat završi - kaže Miralem Tursinović, direktor ORC-a.

U sklopu posjete ukrajinska delegacija razgovarala je i s gradonačelnikom Tuzle Zijadom Lugavićem i predstavnicima tuzlanskih vlasti.