Kompliciran sistem

Vanredni izbori-političko ili tehničko pitanje: Jedini za 23 godine održani 1997. kada je Plavšić raspustila NSRS  

Objavljeno: 02.09.2019. u 12:26 Autor: E. Latif

U proteklih 23 godine niti jedna politička stranka u Bosni i Hercegovini nije zvanično u parlamentarnu proceduru uputila prijedloge izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona BiH za uvođenje mogućnosti održavanja vanrednih izbora

U proteklih 23 godine niti jedna politička stranka u Bosni i Hercegovini nije zvanično u parlamentarnu proceduru uputila prijedloge izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona BiH za uvođenje mogućnosti održavanja vanrednih izbora.

No, javnih poziva koji spadaju u sferu jeftinog političkog populizma nije manjkalo.  

Tako je prošle sedmice Predsjedništvo SDP-a BiH uputilo identičan poziv kao i početkom 2016. godine, svim parlamentarnim strankama "da se što hitnije krene u izmjenu Izbornog zakona, kako bi se uvela opcija vanrednih izbora, koja jedina može riješiti aktuelnu, ali i sve potencijalne situacije ovakvog tipa".

Dinamika formiranja vlasti nakon prošlogodišnjih izbora ne razlikuje se u mnogome od onoga što se događa gotovo svaki put kada se u ovoj zemlji održe opći izbori.

Prosjek je šest mjeseci, ali ima i izuzetaka kada se 2010. godine na novu vlast čekalo 17 mjeseci. Rokovi za formiranje vlasti su jasno precizirani Izbornim zakonom BiH, međutim nisu predviđene nikakve sankcije za probijanje tih rokova.

Za N1 predsjednik SDA Bakir Izetbegović je kazao da rješenje ne bi bili ni vanredni izbori.

-Imali biste stalne izbore, dva puta godišnje, ako bismo uveli tu mogućnost vanrednih izbora. Po mom mišljenju, s obzirom na naše odnose to bi bilo tako, to bi bilo gore od ovoga. Na ovaj način smo ipak prisiljeni da nađemo neka rješenja i da se jedni s drugima, one koje je narod odabrao iznađu kompromis, rješenja i da pokrenu zemlju iz ove situacije- kazao je Izetbegović.

Na konstataciju da nisu prisiljeni zato što nema nikakve sankcije naredne četiri godine, predsjednik SDA je odgovorio kako misli da bi tu OHR, odnosno PIC, trebali donijeti neke odluke, tumačenja.

Vanredne izbore u BiH kao rješenje novonastale političke krize i činjenice da se izborni pobjednici skoro deset mjeseci ne mogu dogovoriti o formiranju vlasti, odnosno činjenice da jedan od potencijalnih partnera u toj vlasti odbijanjem da poštuje Ustav i zakone sprečava formiranje novog Vijeća ministara, posljednji je spomenuo Lars-Gunnar Wigemark, odlazeći šef Delegacije EU u BiH. On je rekao da bi ti vanredni izbori bili jedno od rješenja te da većina zemalja, ako se ne postigne sporazum, to i urade. I sam Wigemark, koji je rekao da ako može Kosovo, može i BiH, svjestan je da u BiH nema mogućnosti vanrednih izbora.  

-U ustavno-pravnom poretku Bosne i Hercegovine uspostavljenom Aneksom IV Dejtonskog mirovnog sporazuma u njenom političkom i izbornom sistemu institut raspuštanja parlamenta, konkretno Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i raspisivanje vanrednih izbora ne postoji.

-Dom naroda BiH se može sam raspustiti ili odlukom Predsjedništva BiH. Izbornim zakonom BiH predviđeni su prijevremeni izbori, gdje mandat traje do isteka tekućeg mandata. Dakle, ako bi se sada raspustili svi parlamenti i raspisali prijevremeni izbori, mandat novoizabranih zvaničnika bio bi do 2022. godine, dakle do isteka tekućeg mandata, a ne bi bio četverogodišnji- pojašnjava za Faktor član Centralne izborne komisije BiH (CIKBiH) dr. Suad Arnautović, autor velikog broja publikacija i knjiga, u kojima se obrađuje temeljito upravo ova tematika.

Dodaje, da ukoliko bi se i dogodilo da Zastupnički dom BiH donese odluku o samoraspuštanju, CIK na osnovu toga donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora i utvrđuje tačan datum. Za održavanje prijevremenih izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana od te odluke, što znači da bi mandat novoizabranih zvaničnika bio polovičan.

U proteklih 23 godine u političkoj praksi nije zabilježen niti jedan slučaj raspuštanja bilo Zastupničkog ili Doma naroda BiH.

Moguće je, navodi naš sagovornik, da se postigne konsenzus, donese odluka o skraćivanju mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH, te da se spoje lokalni i opći izbori.  

U 1997. godini, dakle u istoj godini kada su održani lokalni izbori u BiH održani su i vanredni izbori za Narodnu skupštinu Republike Srpske, koji su jedini vanredni održani u protekle 23 godine.

Za ove izbore ukupno se natjecalo 49 političkih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata za 83 mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske. U izbornu utrku za 83 zastupnička mjesta ušlo je 1.412 kandidata (1.059 u RS i 353 u FBiH). Nakon političke krize u RS koja je izazvana sukobom Biljane Plavšić sa rukovodstvom SDS-a, ona je koristeći ustavna ovlaštenja iz Ustava RS-a u kapacitetu predsjednika RS-a, raspustila Narodnu skupštinu RS i ishodila vanredne izbore za tu skupštinu. Izbori su odžani 22. i 23. novembra 1997. godine.

Politički sistem u BiH, pojašnjava Arnautović, uskraćen je za jedan demokratski institut kao što je institut raspuštanja Zastupničkg doma BiH. Primjer jedinih održanih vanrednih izbora 1997. godine, nedvosmisleno dokazuje da su vanredni izbori isključivo političko, a ne samo tehničko pitanje.

Uspostava Vijeća ministara ili donošenje budžeta, često su glavni razlozi nepoštivanja ustavnih i zakonskih rokova za uspostavu izvršne vlasti.

Precizni rokovi za uspostavu vlasti i oštre sankcije za neimplementaciju izbornih rezultata, prema Arnautovićevom mišljenju, koraci su koji moraju biti studiozno razmotreni i konkretizirani u Izbornom zakonu BiH. To je, zaključuje naš sagovornik, zasigurno jedan od najvećih nedostataka cjelokupnog izbornog sistema u BiH.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije