U BiH je tokom i nakon rata ukradeno na stotine umjetničkih djela, a niti jedno još nije vraćeno vlasnicima. Umjetnine, od kojih neke neprocjenjive vrijednosti, nestajale su iz institucija kulture, a bez velikog blaga ostali su i kolekcionari.

Najpoznatiji je slučaj kolekcionara Envera Mulabdića, koji je do rata živio u Bosanskom Novom, gdje je imao zbirku od 40 umjetničkih djela, uglavnom slika. Vrijedna umjetnička djela tokom rata je iz njegovog stana odnio komšija, a četiri najznačajnije slike i jedna skulptura završile su u kolekciji ratnog profitera Đure Popovića u Novom Sadu, gdje se i danas nalaze.

Izloženo u Srbiji

- Djela koja su otuđena proglašena su nacionalnim spomenicima BiH. Novi Sad će 2021. godine biti evropska prijestonica kulture i ta ukradena djela, koja su proglašena i nacionalnim spomenicima Srbije, bit će izložena. Institucionalno sam sve uradio da ih vratim, sve četiri umjetnine su na listi Interpola u Lyonu. Interpol iz Sarajeva poslao je upit u Beograd i sada sve stoji - priča Mulabdić.

Riječ je o tri ulja na platnu "Magdaleni" slikara Đoke Mazalića, "Ženskom aktu" Petra Tiješića i "Ženskom aktu" Vilka Šeferova te bronzanoj skulpturi "Meditacija" Frana Kršinića. Još 1977. godine ta djela su proglašena kulturnim dobrom, a prije tri godine su poglašena kulturnim spomenicima BiH.

Mulabdić je kao i većina Novljana protjeran iz svog grada 23. jula 1993. godine i otišao je u Njemačku gdje je bio sve do 1998. godine. Godina dana nakon njega u Novi Sad odselio je komšija kojem je stan ostavio na čuvanje, a sa sabom je odnio sve umjetnine u Mulabdićevom vlasništvu. One su završile kod Đure Popovića, čovjeka koji prije rata nije imao niti jednu sliku, a sada je kolekcionar najviše zahvaljujući ratnoj saradnji sa Strankom srpskog jedinstva zločinca Željka Ražnatovića Arkana.

- Ja sam većinu kolekcije uspio vratiti. Ostalo je nekoliko manje vrijednih umjetnina i ta četiri kapitalna djela. Mazalićeva "Magdalena" vrijedi najmanje 40.000 eura, "Ženski akt" Vilka Šeferova vrijedi preko 30.000 eura, a Tiješićev "Ženski akt" nije ispod 10.000 eura. Te tri su meni lično emotivno vrijedne. Prvu sam kupio za vjenčanje, drugu za rođenje kćerke, a treću za useljenje u novi stan - priča Mulabdić.

Dakle, čovjek koji ima račune o kupovini, uredne dokumente o vlasništvu ne može doći do svoje imovine, a neko bez problema u Srbiji izlaže slike za kojima traga Interpol.

Veliki zločin

U Tuzli je upravo ovim povodom danas organizirana konferencija o ilegalnoj trgovini umjetninama, na kojoj učestvuje više od 30 eksperata iz ove oblasti uključujući i predstavnike tužilaštva.

- Napravili smo bazu podataka na kojoj se sada nalazi 109 umjetničkih djela. Broj djela za kojima se traga je još veći, jer su prijave podnošene na razne adrese od kantonalnog do državnog. Samo iz Međunarodne galerija portreta nestala je 61 umjetnina, a iz Umjetničke galerije BiH 44 slike. Ukupno gledajući u pitanju su milioni maraka. Najsvježiji primjer je nestanak slika iz hotela "Holiday Inn" u Sarajevu, gdje smo radili sa kantonalnim tužilaštvom KS. Originalne slike su skinute sa zidova i nestale, a umjesto njih su stavljeni falsifikati - kaže Dženan Jusufović, direktor Centra protiv krijumčarenja umjetninama (CPKU).

Helen Walasek napisala je knjigu "Bosna i uništavanje kulturnog naslijeđa", jedini dokument o kulturnoj destrukciji naše zemlje tokom agresije, koja iako izdata još 2015. godine još nije prevedena na naš jezik.

- BiH se ovim pitanjem uopće nije bavila. Ništa što je ukradeno nije istraženo. Problem neće nestati, jer djela ukradena tokom holokausta od jevrejskih kolekcionara i umjetnika još uvijek prave probleme. Ništa nisu uradile ni međunarodne organizacije, koje imaju liste ukradenih umjetnina. Za mene se radi o jednom od najvećih zločina prema umjetnosti u XX stoljeću. Pokradena su djela iz džamija, kolekcionara..., to je veliki problem - kaže Helen Walasek inače počasna istraživačica na britanskom Univerzitetu Exeter.