Afera "Potkivanje"

Zakon je jasan: Zašto bi Milan Tegeltija morao otići sa čela VSTV-a čak i ako nije uzeo novac

Objavljeno: 24.05.2019. u 16:03 Autor: Nedim Pobrić

Bez obzira na to što je sličnu proceduru, prema vlastitom priznanju, provodio "100-200 puta", ona nije, kako je kazao, "normalna stvar", s obzirom na to da Zakon o VSTV-u i Poslovnik VSTV-a, koji su mnogo relevantnije smjernice od Tegeltijine ocjene, sugeriraju suprotno

O epilogu afere "Potkivanje", barem u onom dijelu koji se odnosi na koruptivne radnje, počelo se spekulisati već nakon prvih postupaka Tužilaštva BiH, odnosno promjene postupajućih tužioca u tom predmetu po nalogu glavne tužiteljice Gordane Tadić. Onaj drugi dio, za koji dalja istraga nije potrebna jer su sve činjenice već poznate javnosti, nalaže smjenu ili ostavku predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milana Tegeltije.

Nezavisno od toga da li je "potkovan" ili nije, što je termin kojeg je posrednik između predsjednika VSTV-a i biznismena Nermina Aleševića koristio za davanje mita, Tegeltija je sastankom sa stranom u postupku i involviranjem u konkretni predmet prekoračio ovlasti koje ima kao predsjednik VSTV-a.

Zakonske odredbe

Nadležnosti VSTV-a jasno su propisane članom 17. Zakona o VSTV-u, a niti jedna od tih nadležnosti ne podrazumijeva mogućnost sastajanja sa stranom u postupku u ugostiteljskim objektima, uz posredovanje poznanika, s ciljem ubrzavanja realizacije predmeta.

Ukoliko je strana u postupku nezadovoljna radom pravosudne institucije, odnosno neosnovano dugim trajanjem postupka, član 81. Poslovnika VSTV-a predviđa mogućnost svakom fizičkom ili pravnom licu da podnese pritužbu Uredu disciplinskog tužioca VSTV-a. Tim je Poslovnikom predviđena i tačna procedura podnošenja prijave.

Isti dokument propisuje i procedure u vezi s postupanjem po tužbama, provođenjem istrage te pokretanjem i provođenjem disciplinskog postupka. Cijelu proceduru do dodjeljivanja predmeta disciplinskoj komisiji vodi Ured disciplinskog tužioca, a ne predsjednik VSTV-a.



Svjestan te činjenice bio je i Tegeltija, koji je prvobitno tvrdio da je Nerminu Aleševiću objasnio da se "ne može ni na koji način miješati u tužilački predmet u njegovom meritumu" te ga je, dodao je, "pred svjedocima uputio da se pismeno obrati VSTV-u kako bi se u VSTV-u mogle pokrenuti odgovarajuće procedure".

Međutim, objavljeni snimak razgovora dokazuje da Tegeltija nije govorio istinu.

- Ja sam u ponedjeljak u Sarajevu. Ti ćeš meni donijeti to što imaš za Tužilaštvo, broj predmeta. Ja ću vidjeti sa Dalidom (tadašnja glavna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo Dalida Burzić, op. a.), šta je i kako je, pa ću ti onda možda nešto reći – kazao je, između ostalog, Tegeltija Aleševiću.

Da sastanak sa Aleševićem i sadržaj razgovora kojeg će voditi sa njim nije transparentno te zakonima i pravilnicima definirano vođenje procedure potvrđuje i jedna od prvih Tegeltijinih rečenica upućenih Aleševiću.

- Nermine, ovo je moj kum, Vlado, pred njim možeš pričati šta hoćeš. Znači, slobodno – poručio je Tegeltija Aleševiću.

Bez obzira na to što je sličnu proceduru, prema vlastitom priznanju, provodio "100-200 puta", ona nije, kako je kazao, "normalna stvar", s obzirom na to da Zakon o VSTV-u i Poslovnik VSTV-a, koji su mnogo relevantnije smjernice od Tegeltijine ocjene, sugeriraju suprotno.

Mogućnost sankcioniranja

S obzirom na to da je Tegeltija, kako se čini, izašao van okvira svojih nadležnosti, nameće se pitanje sankcija koje bi trebao snositi.

Ukoliko član VSTV-a povrijedi dužnost, član 6b Poslovnika VSTV-a predviđa mogućnost formiranja ad hoc komisije koja je nadležna da utvrđuje činjenice u vezi sa povredom dužnosti i koja o tome izvještava VSTV te podnosi prijedlog njegove smjene. Prvi problem u konkretnoj situaciji je činjenica da bi tu ad hoc komisiju trebao formirati predsjednik VSTV-a. Dakle, Tegeltija bi trebao formirati komisiju koja će ispitati njegovu povredu dužnosti.

Poslovnikom je predviđena mogućnost da u ovakvim situacijama ad hoc komisiju formira jedan od dva potpredsjednika VSTV-a. Te pozicije trenutno obnašaju Ružica Jukić i Jadranka Lokmić-Misirača.

Treća prepreka sankcioniranju Tegeltije jeste član 6. Zakona o VSTV-u, kojim je propisano da član VSTV-a može biti smijenjen na prijedlog najmanje jedne trećine članova ili na prijedlog disciplinske komisije, ali uz dvotrećinsku većinu glasova svih članova koji su prisutni i koji glasaju. Tegeltija kontrolira dovoljan broj članova te institucije da njegova smjena dvotrećinskom većinom glasova bude nemoguća misija. Podsjetit ćemo da je zbog "neprimjerenog kontakta" svojevremeno smijenjen tadašnji glavni državni tužilac Milorad Barašin. Barašina je smijenio VSTV, a Tegeltiju, prema svemu sudeći, nema ko smijeniti.

Politička pozadina

Posljednje reakcije na aferu, barem one koje dolaze iz entiteta RS, idu u prilog ranije zastupanim tezama o vezama između Tegeltije i visokih političkih zvaničnika iz tog bh. entiteta. Milorad Dodik, isti onaj koji godinama kritikuje državno pravosuđe, je "na prvu", bez imalo dileme i kalkulacija, stao u odbranu Tegeltije uz ocjenu da su optužbe na njegov račun "klasična haranga na srpske kadrove u Sarajevu".

Tu je tezu prihvatio i sam Tegeltija pa je u četvrtak navečer, gostujući na RTRS-u, optužbe pripisao svojoj etničkoj pripadnosti i sredini iz koje dolazi.

- Imam situacije gdje su mi ljudi, koji su moji vrlo bliski prijatelji, kažu da im ljudi direktno, koji su na vrlo važnim pozicijama u Sarajevu, kažu: "Ne može on doći iz Banje Luke i ovdje nama određivati ko će biti sudije i tužioci. Zna se ko ovdje može da vodi institucije" – izjavio je Tegeltija.

Ovakva kontraargumentacija zapravo je kontinuitet Tegeltijinih loših pokušaja, uvjetovanih izostankom konkretnih opravdanja, da zloupotrebu pozicije koju obnaša, čak i ako ona nije motivirana koruptivnim radnjama, svede u okvire političke borbe za utjecaj nad pravosuđem, u kojoj je on samo kolateralna šteta.

Primjeri iz prošlosti

Ako je "nekome na vrlo važnoj poziciji u Sarajevu" zasmetalo što je Tegeltija "došao iz Banje Luke i ovdje određivao ko će biti sudije i tužioci", te ako je motiv aktueliziranja ove afere njegova etnička pripadnost, nameće se pitanje kome je u Banjoj Luci Tegeltija zasmetao 2012. godine, kada je kao predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci također optužen za neprimjerene kontakte sa osobama iz kriminalnog miljea.

Tada je Tegeltija optužen za bliske kontakte sa banjalučkim zelenašem Branislavom Smiljanićem Ćelom, koji je, usput rečeno, sredinom prošle godine amnestiran i pušten na slobodu odlukom Okružnog suda u Banjoj Luci. I tada se Tegeltija branio tvrdnjama da se sa Smiljanićem upoznao slučajno te da su kontakti bili "potpuno javni, na javnim mjestima i u društvu više ljudi".

U tom je društvu, baš kao i u aktuelnoj aferi, bio i "kum Vlado, pred kojim se može pričati šta se hoće". Radi se zapravo o Vladimiru Jurišiću, sekretaru Osnovnog suda u Banjoj Luci, koji je u tu instituciju, najprije u svojstvu glasnogovornika, došao u vrijeme mandata Milana Tegeltije. Jurišić je na mjesto glasnogovornika došao iz Specijalnog tužilaštva RS-a, nakon što su u Osnovnom sudu, dok je njim rukovodio Tegeltija, misteriozno zapaljeni dokazi iz brojnih krivičnih djela.

S obzirom na to da je Tegeltijina smjena prema postojećim zakonskim propisima gotovo pa nemoguća, a on sam ne osjeća potrebu iz etičkih razloga da se povuče sa te pozicije, očigledno je da su neophodne izmjene Zakona o VSTV-u, koje će otvoriti prostor efikasnijem sankcioniranju članova VSTV-a koji zloupotrijebe svoje ovlasti. Ukoliko se takve izmjene iniciraju u Parlamentarnoj skupštini BiH, one će na vidjelo izbaciti i političke zaštitnike članova VSTV-a koji se već godinama povezuju sa određenim političkim centrima moći.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije