open-navfaktor-logo
search
Konferencija
Zaštita pisanog naslijeđa: GHB biblioteka čuva rukopise stare 1.000 godina
Uoči stručne konferencije ukazano je na važnost razmjene iskustava iz oblasti restauracije i konzervacije s obzirom na to da je to nedovoljno istražena oblast
17.09.2019. u 11:35
get url
text

U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, u utorak je nastavljena prva međunarodna konferencija "O zaštiti pisanog naslijeđa", na kojoj učestvuju ugledni stručnjaci i intelektualci iz regiona i svijeta, a koji će podijeliti iskustva i mišljenja iz oblasti konzervacije i restauracije, javlja Anadolu Agency (AA).

Konferencija je otvorena u ponedjeljak navečer, a u utorak se održava radni dio kada će učesnici prezentirati svoja izlaganja. 

Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke i predsjednik Organizacionog odbora (OO) konferencije Osman Lavić u uvodnom obraćanju kazao je kako se nada da će imati priliku čuti o laboratorijama, konzervaciji i restauraciji u okruženju, prvenstveno Zagrebu i Beogradu, ali i projektima na poslovima restauracije, među kojima je i restauracija "Šahname" u Firenci te restauracija jemenskih rukopisa.

Lavić se nada i obradi stručnih pitanja iz oblasti konzervacije i restauracije. Osvrnuo se i na jedno od predavanja, planiranje restauracije i konzervacije, odnosno određivanje prioriteta kada je u pitanju ova djelatnost.

-Mi se u Biblioteci također susrećemo s ovim izazovom. Puno je potreba, a posao konzervacije je spor i onda imamo problem kako prioritete uspostaviti, a da ne ugrozimo ni proces restauracije niti da eventaulno građa bude oštećena nakon dugog čekanja izložena daljem propadanju - rekao je Lavić.

Raduju se izlaganjima i novim saznanjima iz ove oblasti. Nada se da će ovakve konferencije biti organizirane i u budućnosti s obzirom na važnost razmjene iskustava stručnjaka iz ove oblasti. O uspostavljanju odjela konzervacije i restauracije u Gazi Husrev-begovoj biblioteci za AA govorio je restaurator u Gazi Husrev-begovoj biblioteci Mevludin Kost koji je podsjetio kako je ovaj odjel formiran 2005. godine.

Prisjetio se početaka i nedovoljnih sredstava, opreme i prostora, ali i svjesnosti uposlenika Biblioteke o značaju ovakvog odjela. Kost je podsjetio kako je odjel počeo s radom u skromnim i gotovo nemogućim uslovima sa samo jednim konzervatorom u maloj prostoriji. Razvoj odjela tekao je u više smjerova istovremeno, primarno obuke i edukacije osoblja - budućih konzervatora, nabavke potrebne opreme, alata i repromaterijala…

Kost je kazao kako je danas ovo jedan od najreprezentativnijih dijelova Gazi Husrev-begove biblioteke. Odjel je i mjesto je gdje se kontinuirano prate savremeni trendovi na polju konzervacije i restauracije, implementiraju značajni projekti i ostvaruje saradnja sa značajnim institucijama u zemlji i inostranstvu.

Dodao je kako gosti često posjećuju ovaj odjel.

"Svakome je to veoma zanimljivo. To je naša dužnost. Te knjige, razni rukopisi i drugi materijali, naša kulturno-historijska baština je dospjela do nas tokom nekoliko stoljeća, čak i milenija. Imamo neke rukopise koji su oko hiljadu godina stari", rekao je Kost koji je podsjetio na značaj očuvanja ovog vrijednog nasljeđa.

Smatra i kako je ova konferencija organizirana u Biblioteci prilika ne samo za promociju odjela, institucije, grada i države.

-Veći značaj od same promocije vidim u razmjeni dragocjenih iskustava. Restauracija je još uvijek nedovoljno afirmisana oblast i nedovoljno istražena. Iznalaze se novi metodi, postupci... Knjižni fondovi i artefakti se dosta razlikuju. Vrlo je dragocijeno da se čuju iskustva drugih. Nekada možete koristiti neke metode koje nisu možda dovoljno adekvatne ili dobre - rekao je Kost.

Dodao je kako je ova oblast još nedovoljno istražena i nema previše literature, nema velikog tradicionalnog nasljeđa, sistema obrazovanja...

Smatra kako je zbog toga važno razmijeniti iskustva, a nada se i kvalitetnim predavanjima te obradi značajnih tema. 

Na konferenciji će izlagati petnaest renomiranih stručnjaka iz velikog broja zemalja, a konferencija će okupiti konzervatore i restauratore zaposlene u bibliotekama, arhivima, muzejima, univerzitetima, kao i stručnjake drugih ustanova koji se bave bibliotečkom i arhivskom građom, te umjetninama na papiru i pergamentu iz različitih sredina. Na konferenciji će izlagati stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Italije, Holandije, Španije, Irske, Turske, Indije, Malezije…

Prva međunarodna konferencija o zaštiti pisanog naslijeđa održava se pod visokim pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića.

Tokom prve sesije u utorak učesnici će govoriti o izazovima pri uspostavi održivog sustava zaštite knjižničnog fonda od katastrofa na primjeru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, umjetničkim djelima na papiru: konzervacija i restauracija u ISCR, izvještavanju o postojećem stanju i strategije planiranja restauracije i konzervacije, laboratoriji za konzervaciju papira i pergamenta Narodne biblioteke Srbije - 70 godina postojanja (1949-2019)…. 

Na drugoj sesiji koja će biti održana tokom dana bit će govoreno o pergamentu kao podlozi za pisanje, tiskanje i slikanje, mogućem rješenju za knjige mekog uveza, ulozi konzervatora-restauratora u očuvanju i promociji te metodama konzervacije rukopisa u Međunarodnom centru Noor Microfilm, Indija.

Tradicionalno perzijsko lakirano uvezivanje knjiga: Pitanja tehnologije materijala i očuvanja, pergament, pigmenti i perforacije: razvijanje metodologije tretmana rukopisa Kur’ana iz 8. vijeka u Chester Beattyju, predlist i zalist: umjetnost, restauracija, konzervacija te projekt konzervacije "Shahname" u Firenci teme su treće sesije. 

Na četvrtoj sesiji bit će govoreno o projektu digitalizacije jemenskih rukopisa i uravnoteživanje odluka o konzervaciji - Očuvanje materijalnog dokaza originalnih struktura i tehnike reparacije, tradiciji konzervacije i restauracije knjiga prema certifikatima o zakladi, kao i konzervaciji i restauraciji rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci - izazovi i moguće perspektive.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.