Bh. škole u dijaspori

Zašto su Austrija i Švedska najbolje za učenje bosanskog jezika

Objavljeno: 12.09.2019. u 07:46 Autor: B. Turković

U okviru dopusnke nastave izučava se tzv. "nacionalna grupa" predmeta: bosanski, hrvatski, srpski jezik, historija, geografija, muzička i likovna kultura. Jedan dio djece iz BiH u iseljeništvu pohađa nastavu koju organizuju institucije i organizacije Hrvatske i Srbije

FOTO: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH

Na osnovu posljednjih podataka kojima raspolažu u Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine, u 2017/2018. školskoj godini, 3.005 djece bh. iseljenika, u 75 škola u dijaspori, pohađalo je nastavu u bosanskim dopunskim školama.

Kako su nam objasnili, Ministarstvo svake školske godine traži dostavljanje ukupnog broja upisane djece u bosanske dopunske škole u iseljeništvu, a posredstvom Ministarstva vanjskih poslova i mreže diplomatsko-konzularnih predstavništava naše države u svijetu. S obzirom na to da školska godina još nije u punom kapacitetu počela u dopunskim školama, kažu da još nije poznat broj djece u dijaspori koja su lani pohađala i one koja će ove godine će pratiti nastavu na maternjem jeziku jer tek očekuje te podatke.

Upitani po kojim nastavnim planovima i programima djeca rade, te koje predmete izučavaju, kažu da je Ministarstvo civilnih poslova BiH 2005. godine izradilo Nastavni plan i program za predmete dopunske nastave u osnovnoj i srednjoj školi za djecu u inostranstvu.

- U okviru dopusnke nastave, izučava se tzv. "nacionalna grupa" predmeta: bosanski, hrvatski, srpski jezik, historija, geografija, muzička i likovna kultura – objašnjavaju u Ministarstvu.

Na upit po kojem principu bosanske dopunske škole funkcioniraju, u Ministarstvu objašnjavaju da je  dopunsko obrazovanje različito organizirano od zemlje do zemlje, a time se razlikuju i potrebe za dopunskim obrazovanjem.

- U Austriji, Švedskoj, Finskoj i Danskoj se primjenjuje integralni model učenja maternjeg jezika, djeca u iseljeništvu imaju šansu da uče maternji jezik u okviru redovnog školovanja pod nazivom bosanski/hrvatski/srpski jezik i obično pohađaju nastavu sa djecom iz Hrvatske i Srbije. U ovim zemljama obavezu podučavanja maternjeg jezika i njegovog finansiranja preuzima zemlja prijema u skladu sa nacionalnim zakonskim okvirom i regulativom EU-a. Može se reći da je u Austriji i Švedskoj učenje maternjeg jezika najbolje organizirano. Po osnovu bilateralnih sporazuma, u Sloveniji, Njemačkoj i Italiji moguće je uspostaviti kvalitetne modele učenje maternjeg jezika (bosanski, hrvatski i srpski jezik) i očuvanja kulture – objašnjavaju u Ministarstvu civilnih poslova BiH.

Detalj sa ovogdišnjeg susreta bosanskih škola u Stuttgartu

Kako dodaju, u većini zemalja u kojima žive građani iz Bosne i Hercegovine organiziranje dopunskih škola prepušteno je organizacijma i udruženjima građana u iseljeništvu, a škole se finansiraju iz donacija i zahvaljujući roditeljima djece.

- Međutim, takav način podučavanja je daleko od zadovoljavajućeg zbog brojnih problema s kojima se susreću organizacije kao i zbog toga što je riječ o neformalnoj organizaciji dopunskog obrazovanja – kažu u Ministarstvu.

Napominju i da jedan dio djece iz Bosne i Hercegovine u iseljeništvu pohađa dopunsku nastavu koju organizuju institucije i organizacije susjednih zemalja Hrvatske i Srbije. Upitani ko su predavači, kažu da su nastavnici angažovani na podučavanju i usvajanju gradiva dopunske nastave u inostranstvu  kvalifikovani nastavnici koji vode porijeklo iz BiH i bivše Jugoslavije.

Na pitanje kako djeca nabavljaju udžbenike i koliko nadležne državne institucije pomažu u cijelom procesu obrazovanja na maternjem jeziku, u Ministarstvu civilnih poslova kažu da su izradili udžbenike dopunske nastave za djecu u inostranstvu od I do IV razreda i od V do IX razreda osnovne škole koji su u proteklom periodu distribuirani većem broju dopunskih škola.

- U cilju unapređenja dopunskog obrazovanja potrebna je snažnija saradnja nadležnih ministarstva na državnom nivou - za ljudska prava i izbjeglice, civilnih poslova i vanjskih poslova; ministarstava nadležnih za obrazovanja na entitetskom i kantonalnom nivou, te bh. udruženja i organizacija u inostranstvu kao i samih pojedinaca – navode na kraju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije