Mještani područja uz rijeku Praču, na entitetskoj liniji između Federacije i RS-a, već nekoliko godina se suočavaju sa problemom zagađenja ove rijeke, prvenstveno zbog, kako su kazali, izlijevanja fekalija i otpada u vodu iz svinjogojilišta Mrakanj - Podgrab. 

Navode kako je početkom mjeseca došlo do pomora ribe na potezu do vještačkog jezera MHE, te da se oko rijeke širi izrazito neugodan miris, a rijeka je poprimila "krvavi" izgled. 

Prema riječima Esada Sipovića, predsjednika Udruženja sportskog ribolovnog društva "Toplik" Prača, to se dešava tokom cijele godine, ali je najizraženije krajem ljeta i početkom proljeća, jer je vodostaj rijeke tada najniži, a tok vode najbrži. 

- Ribočuvar nas je zvao i kazao da u rijeci ima uginule ribe. Formirali smo vanrednu komisiju te odmah ujutro izašli na teren i obišli kompletno područje. Dok te fekalije od svinjogojilišta dođu do nas, do Federacije, treba vremena, sigurno tri do četiri dana. Na terenu smo, do rejona Voznica, zabilježili da ima uginule ribe, desetak manjih komada. Komisija je obišla cijeli teren do granice do koje mi upravljamo vodnim tokom. Nizvodno nije bilo uginule ribe, a u vodnom području Bunker - Međugradi, zabilježili smo manju količinu fekalnih mrlja, masnoće i prljavštine - kazao je Sipović. 

{$galerijaFotografija}

Objasnio je kako fekalije u rijeci najvjerovatnije potječu iz svinjogojilišta, te da se odatle u vodu ispuštaju hemikalije, zajedno sa izmetom i ostacima životninja, zbog čega se u vodi nerijetko mogu vidjeti žuto-smeđe mrlje. 

- Na području Prače i Hrenovice uz rijeku se nalaze poljoprivredena dobra, bašte, stoka se poji na toj rijeci. Svi živi organizmi u ovom vodnom području su ugroženi. U vrijeme kada ispuste te fekalije u vodu, rijeci se ne može prići na kilometar od smrada. Sve ove informacije, zajedno sa fotografijama, dostavili smo Kantonalnoj inspekciji u Goraždu. Oni su, koliko sam upoznat, zvali i nadležne iz RS-a koji su obećali uzeti uzorke vode za analizu, ali nisu to učinili. Mi nemamo pravne argumente da bismo djelovali. Trebali bismo snimiti kada tačno iz cijevi ispuštaju taj otpad, kako bismo svinjogojilište mogli optužiti jer sve optužbe moraju biti argumentovane. Međutim, svi znamo odakle to dolazi i godinama se borimo sa ovim problemom - istakao je. 

Kontaktirali smo kantonalnog inspektora za poljoprivredu i ribarstvo iz Goražda, koji nam je potvrdio da su zaprimili prijavu, te da su izašli na teren kako bi utvrdili te navode. Kako nam je kazao inspektor Edin Sijerčić, oni su obišli rijeku, te razgovarali i sa policijom.

- Prema dosadašnjem iskustvu, glavni zagađivač rijeke je bila farma svinja u Podgrabu, ali budući da se nalazi u RS-u, mi tu nemamo pristup. Drugu informaciju koju smo dobili je da se u blizini nalazi parionica za sušenje drva. Crvena boja rijeke zasigurno nije krv, ali se pretpostavlja da se radi o hemikalijama i kiselinama koje se ispuštaju iz te parionice. Ništa od ovoga nije zvanično potvrđeno i samo je pretpostavka jer nismo bili na mjesta događaja – kazao je Sijerčić.

Objasnio je kako je najveći problem što se "izvor problema" nalazi u drugom entitetu, te da oni u RS-u nemaju nadležnosti. Sijerčić je dodao kako je zagađenje rijeke evidentno posljednjih oko osam godina, od kada je sa radom počelo svinjogojilište.

- Pokušavali smo riješiti taj problem, te smo se obraćali i inspektorima u RS-u i našim federalnim institucijama. Zagađenje se nakon toga smanjilo, ali nikada nije prestalo. Zakonom je propisana saradnja između federalnog i republičkog glavnog inspektora, gdje oni zajednički mogu ispitati situaciju. Mi sa svoje strane činimo sve što je u našoj nadležnosti i moći, ali problem je što se područje koje je u fokusu nalazi u dva entiteta. Što se tiče uzimanja uzoraka za analizu, mi ih možemo u ovom dijelu uzeti, ali je to u nadležnosti Agencije za vodno područje sliva Save – obajasnio je.

Odgovarajući na pitanje da li je zbog zagađenja bilo posljedica po ljudsko zdravlje, inspektor je kazao kako je prije pet ili šest godina nekoliko djece imalo reakcije na koži.

- Djeca su se kupala na akumulaciji i dobila osip po koži. To se najvjerovatnije desilo zbog fekalnih materija životinjskog porijekla u većoj količini. U ljetnom period voda je mala, ono što se u nju ispusti se ne razrijedi i duže se zadržava. Ne znam koliko su sve materije koje se ispuste u vodu štetne po ljude, ali zasigurno jesu za ekologiju. Mnogo veće zagađenje je bilo 5. septembra ove godine, nego što je danas zabilježeno. Tada su uginule veće ribe, poput pastrmke. Rijeka Prača, u ovom dijelu toka, praktično je ostala bez kvalitetne ribe – zaključio je.

{$galerijaFotografija}

U istom ovom periodu, prije godinu, komisija Udruženja "Toplik" također je izlazila na teren zbog identičnog problema, te je i tada o svemu obaviještena inspekcija. 

U njihovom izvještaju navedeno je da je rejon od svinjogojilišta do Voznice, tačnije stadiona Jahorina, veći dio vodnog toka bio prekriven uginulom ribom. I tada su nizvodno zabilježene velike mrlje masnoće, fekalija i prljavštine neutvrđenog porijekla, koji su pokrivali veći površinu vode, uz nesnosan smrad. 

- Komisijski konstatovan broj uginule ribe za predmetni rejon je oko 5.000 komada pastrmke. U daljem praćenju nizvodno prema naselju Hrenovica rijeka je zamućena žuto-smeđom pjenom, nije primjećeno prisustvo uginule ribe. Sve pretpostavke ukazuju da se ponovo na području Mrakanja, Podgrab RS, vrši ispuštanje fekalnog otpada iz svinjogojilišta. Iz razloga opasnosti od moguće zaraze ljudi i životinja i zagađenja vode koje utiče na biljke i organizme koji žive u tim vodenim područjima, potrebno je poduzeti aktivnosti na zaštiti i sankcionisanju počinioca zagađenja - navodi se u izvještaju koji je sačinjen u septembru prošle godine.