Ako se ugradi na krov kuće solarni paneli jačine 23 kW, to bi sa ugradnjom koštalo oko 23 hiljade maraka, napravili su nam kalkulaciju u jednoj od prodavnica solarnih panela. Postoje i druge opcije za ugradnju skuplje i jeftinije. Jedan panel jačine 300 watti, kažu trgovci, košta oko 400 maraka i ovi paneli se najčešće kupuju za postavljanje na kućama.

- Ugradnja solarnih panela na kuće je isplativa investicija. Mikropostrojenje od 23 kW isplativo je već za četiri do pet godina kroz otkupnu cijenu od 0,29 KM/kWh. Fotonaponski paneli koji se ugrade mogu proizvoditi struju od 25 do 30 godina. Dakle, kada se otplati kredit koji ste uzeli za solarne panele na pet godina, ostatak 25 godina domaćinstvo praktično ima besplatnu električnu energiju – kaže Denis Žiško iz Centra za ekologiju, energiju i upravljanje projektima.

Naš sagovornik tvrdi da se solarni paneli mogu ugraditi u bilo kojem mjestu u Bosni i Hercegovini i ne treba razmišljati koliko ima sunčanih dana u godini.

- Paneli se montiraju na južnu stranu krova i to je jedino što se mora uraditi. Solarne panele možete postaviti bilo gdje u dijelu kuće gdje dopire sunce. Fotonaponski paneli osim na krovove mogu se postaviti na fasadu, prozore, postoje savitljivi fotonaponski paneli koje možete postaviti bilo gdje. Solarni paneli mogu proizvoditi struju i kada je oblačno. Rad panela ne zavisi od temperature, već od direktne sunčeve svjetlosti. To znači kada je oblačno, manje proizvodi struje. Dakle, ne zavisi proizvodnja od broja sunčanih dana jer sjeverna Evropa koja ima daleko manje sunčanih dana od juga Evrope gdje se nalazi BiH prekrivena je solarnim kolektorima – ističe Žiško.

U Federaciji BiH još nije usvojen Zakon o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije. Novim zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije bit će omogućeno potrošačima da sami proizvedu dio električne energije za vlastite potrebe, umjesto da je kupuju od snabdjevača. Na tržištu će biti dva nova učesnika - prozumeri (proizvođač / potrošač) i zajednica obnovljive energije.

- To je nešto što u Evropi i našem susjedstvu prisutno već godinama. U Njemačkoj je to uvedeno davno, u Hrvatskoj prije tri godine. Prozumere su usvojili i u Srbiji i Crnoj Gori prošle godine. I već imaju programe za poticaje. U entitetu Republika Srpska usvojen je takav zakon prije nekoliko mjeseci. Prilikom postavljanja fotonaponskog sistema projektuje se snaga postrojenja u domaćinstvu u skladu sa godišnjom potrošnjom struje tog domaćinstva. Uspostavljaju se nove kategorije učesnika na tržištu. To su prozumeri kod kojih se primjenom šema snabdijevanja neto obračuna i neto mjerenja omogućava predaja viškova struje u mrežu te njihovo povlačenje kada vlastita proizvodnja nije dovoljna. Uspostavlja se i zajednica obnovljive energije kojom će biti omogućeno građanima da se ujedine te zajednički grade postrojenja za proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije - kaže Žiško.

Kada se instalira fotonaponska elektrana, postavi se i dvosmjerno brojilo koje bilježi energiju koju je preuzelo domaćinstvo iz mreže i energija koju je domaćinstvo poslalo u mrežu, i kada vlasnik kuće potpiše ugovor sa jednom od dvije elektroprivrede u FBiH, na kraju godine se podvuče crta ko kome i koliko ima dužan u odnosu elektroprivreda – domaćinstvo, dodaje Denis Žiško. 

U Hrvatskoj i postavljanje solarnih panela građanima subvencioniraju od 20 do 80 posto.

- Za obnovljive izvore za proizvodnju struje potrošačima se godišnje naplati u FBiH 25 miliona maraka, da bi se subvencionirala energija koja se proizvodi u malim hidroelektranama i to su privilegovani proizvođači struje i ta se energija plaća višestruko skuplje od normalne cijene električne energije. Ne treba subvencionirati električnu energiju kao robu, nego treba pomoći građanima i subvencionirati postavljanje solarnih panela – zaključuje Žiško.

Evropska unija ima Zelenu agendu za Zapadni Balkan, čija je osnova tranzicija ka obnovljivim izvorima energije. Pet osnovnih oblasti ove agende su dekarbonizacija, kružna ekonomija, borba protiv zagađenja zraka, vode i tla, održiva ruralna područja te zaštita biodiverziteta i obnavljanje ekosistema.

Evropska komisija je ove godine odobrila 3,2 milijarde eura za ostvarivanje ovih ciljeva. Na državama zapadnog Balkana je da projektima konkurišu za dobijanje ovog novca.