open-navfaktor-logo
search
Prošlo 27 godina
Zločin na Hrastovoj glavici: Počinioce još nije dostigla ruka pravde
Pred jamom strijeljana 124 logoraša bošnjačke i hrvatske nacionalnosti
05.08.2019. u 14:29
get url
text

Na lokalitetu jame Hrastova glavica, u neposrednoj blizini sela Podvidača, petnaestak kilometara od Sanskog Mosta, obilježena je 27. godišnjica brutalne likvidacije 124 logoraša. Logoraši su prethodno preživjeli strašne torture u logorima "Keraterm" i "Omarska". Nakon što su mučki ubijeni, bačeni su u prirodnu jamu duboku oko 20 metara.

Skup su organizovali Udruženje logoraša "Prijedor 92", Udruženje logoraša Kozarac, Regionalni savez, Udruženje logoraša Sanski Most, a pod pokroviteljstvom Saveza logoraša Bosne i Hercegovine. Jasminu Musiću, koji je tada imao samo četiri mjeseca, otac je ubijen na Hrastovoj glavici. Zastupnik u Skupštini Unsko-sanskog kantona kaže da je njegov otac, koji je tada imao 25 godina, ubijen i bačen u jamu Hrastova glavica.

-Ovdje je ubijen moj otac u 25. godini života u ljeto 1992. godine, a u tom momentu ja sam imao samo nekoliko mjeseci. Svaki dolazak ovdje je prilično težak, posebno je teška spoznaja da je otac u trenutku svoje nasilne smrti imao manje godina nego što ja imam sad. U rodnom Čarakovu je ubijeno i puno prijatelja i komšija. Teško je stajati ovdje i uvijek kada dolazim ovamo pitam se kada vidim kojim su putem prošli logoraši, koji su vjerovatno očekivali da će im se desiti ovo što im se desilo, o čemu su razmišljali, pokušavam se staviti u njihov položaj i ući u njihove glave, ali isto tako pokušavam i sigurno neću nikad uspjeti ući u glave onih koji su bili u stanju ovo uraditi nevinim, nenaoružanim ljudima, koje su držali zatočene i potom ih ubili na izuzetno svirep način. Ono što posebno vrijeđa nas porodice žrtava jeste da za ovaj zločin niko do sada nije odgovorao, iako je prošlo 27 godina - rekao je Musić.

Sistematska ubistva i skrivanje zločina

Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka, istakao je danas da je prošlo 27 godina od jednog od najmonstruoznijih zločina počinjenih u ljeto 1992. godine nad stanovnicima nesrpske nacionalnosti, odnosno logorašima logora "Omarska", "Keraterm" i "Trnopolje".

-Ovdje jesu dovedeni logoraši iz logora 'Omarska', međutim, neki od njih su ranije bili zatočeni i u drugim logorima. Zašto su baš dovedeni ovdje na prostor Sanskog Mosta, na lokalitet Hrastove glavice, ne znam. Treba pitati one koji su to organizovali, ali ovo mjesto ipak pokazuje koliko je to sistematski bilo pripremljeno, ne samo ubistva, nego i skrivanje tijela ubijenih. Masovna grobnica Hrastova glavica je jedan od dokaza za to, a ona sama je jedna od 489 lokacija na kojima su do sada ekshumirani ostaci ubijenih Prijedorčana nesrpske nacionalnosti - rekao je Duratović.

Dodao je da ruka pravde još uvijek spava u jami s nevinim dušama ubijenih.

-Čekamo, apelujemo, tražimo, međutim, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine još uvijek nije podiglo optužnicu. Istina, teško je u ovom slučaju podići optužnicu, jer nema preživjelih svjedoka zločina, nema nekog ko bi direktno mogao nekoga optužiti i razumijemo da je predmet kompleksan. S ovoga mjesta apelujem na ljude među onima koji su ovdje izvršili ubistva i nadam se da među njima ima makar jedan koji će pomoći da se ovaj zločin rasvijetli - rekao je Duratović.

Dolazak na mjesto stradanja obaveza

Današnjem skupu na Hrastovoj glavici je prisustvovao i Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša Bosne i Hercegovine, koji je istakao da je dolazak na ovo tužno mjesto obaveza svih onih koji su preživjeli agresiju na BiH.

-To je način da svima onima koji nisu imali sreće da prežive odamo dužno poštovanje, da održimo čas istorije i da mladim generacijama prenosimo u kakvim vremenima smo živjeli, kroz kakve strahote smo prošli i da damo svoj doprinos kad je u pitanju sprečavanje ponavljanja - rekao je Mešković.

Predsjednik Saveza logoraša BiH je kazao da svi moraju raditi na kulturi sjećanja, jer im je to ostavljeno u obavezu i pozvati sve da formiraju zajednički front kako bi istina o agresiji i genocidu u BiH bila vidljiva svim generacijama koje dolaze pa i van granica Bosne i Hercegovine.

On se osvrnuo na današnji položaj bivših boraca. Istakao je da se mnogo časnih boraca borilo za BiH nemajući pri tome nikakvu računicu. Međutim, po Meškovićevom mišljenju, borci su danas zaspostavljena kategorija, jer se više deklarativno izražava podrška boračkoj populaciji i žrtvama torture.

-Možda smo i mi dobrim dijelom krivi za to, možda ni mi nismo znali dobro poravnati svoje redove, možda nismo bili dovoljno glasni u svim našim zahtjevima, nego smo prepustili da politiku ove zemlje kroje oni koji i nisu baš toliko zaslužni za BiH - rekao je Mešković i dodao da svi prave grešku, jer traže da za zločin na Hrastovoj glavici odgovaraju pojedinci.

Sistematski zločini

On je ustvrdio da takve zločine nisu mogli izvršiti pojedinci već da je odgovoran sistem, struktura entiteta, države, vojske, policije, jer ne može nekoliko pojedinaca samoinicijativno dovesti 124 osobe i ubiti ih.

-Zna se da postoji neko ko je odredio ovu lokaciju, transport zarobljenika, likvidaciju ljudi, odredio ljude za strijeljanje, ljude za prikrivanje, jer da se za sve zločine saznalo 1996. godine onda bismo mogli pričati o pojedincima. Međutim, jasno je da iza svega stoji sistem koji je odgovoran za sve zločine, logore, ubistva i ostalo - naveo je Mešković.

Na današnji dan 1992. godine žrtve Hrastove glavice su odvedene iz logora "Keraterm" i "Omarska" u pravcu Sanskog Mosta, kako bi navodno bili razmijenjeni za zarobljene srpske vojnike. Umjesto na razmjenu, dovedeni su na nepristupačan teren, na Hrastovu glavicu gdje se nalazi prirodna jama duboka oko 20 metara. Logoraši su poredani u redove, po trojica su vezana žicom, a potom su ih odvodili nad otvor jame širine nešto više od jednog metra, gdje su ubijani metkom u glavu i bacani u prirodni bezdan.

Strijeljanje je preživio Ibrahim Ferhatović, koji se izvukao iz jame, uspio doći do rodnih Hambarina i ispričati jezivu priču. Ferhatović je nešto kasnije ubijen u etničkom čišćenju tog mjesta, ali je na osnovu njegovih informacija kasnije otkrivena grobnica na Hrastovoj glavici. Grobnica je otkrivena krajem 1998. godine, a u njoj su nađeni skeleti ubijenih logoraša, među kojima i posmrtni ostaci Ese Sadikovića, poznatog prijedorskog doktora i eksperta Ujedinjenih nacija.

Na lokalitetu Hrastove glavice postoji Spomen-obilježje, a na mermernoj ploči su ispisana imena 124 ubijena logoraša. Prirodni otvor jame je zatvoren stilizacijom tradicionalne bosanske čatrnje s rešetkom.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.