Mirno okupljanje

Žrtve i svjedoci genocida idu u Stockholm: "Nagrada Handkeu je nagrada Miloševiću"

Objavljeno: 19.11.2019. u 11:13

Udruženje žrtava i svjedoka genocida u saradnji s Udruženjem "Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa" i sedam udruženja žrtava rata s područja Bosne i Hercegovine u zajedničkom pismu podsjetili su na zločine koje su u periodu od 1992. do 1995. na prostoru BiH počinili oni koje dobitnik Nobelove nagrade podržava

Povodom dodjele Nobelove nagrade za književnost za 2019. godinu austrijskom književniku Peteru Handkeu, ispred Ambasade Švedske u Sarajevu, i danas je održano mirno okupljanje u organizaciji Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke, osim po svojim književnim dostignućima, u javnosti je poznat i po kontroverznim stavovima o dešavanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.

Majke Srebrenice danas su ispred Ambasade nosile i transparente na kojima je pisalo "Nagrada Peteru Handkeu je nagrada Slobodanu Miloševiću", "Negiranje genocida je posljednja faza genocida"...

Preživjele žrtve i svjedoci ratnih zločina u Bosni i Hercegovini uputile su krajem oktobra pismo Nobelovom komitetu za književnost u kojem su izrazili protest i najdublje razočarenje zbog odluke da se Nobelova nagrada za književnost za 2019. godinu dodijeli austrijskom književniku Peteru Handkeu. U pismu su naveli da su time duboko uvrijeđene žrtve genocida, preživjeli logoraši, žrtve silovanja i tortura.

Udruženje žrtava i svjedoka genocida u saradnji s Udruženjem "Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa" i sedam udruženja žrtava rata s područja Bosne i Hercegovine u zajedničkom pismu podsjetili su na zločine koje su u periodu od 1992. do 1995. na prostoru BiH počinili oni koje dobitnik Nobelove nagrade podržava.

Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović za 10. decembar najavio je veliko okupljanje u Stockholmu.

- Nastavljamo s protestima sve do 10. decembra kada će biti dodijeljene nagrade u Stockholmu. Tada ćemo se okupiti u Švedskoj, na dan dodjele, i opet ukazati na činjenicu da osoba koja negira genocid u Srebrenici, koja veliča ratne zločince na čelu sa Slobodanom Miloševićem, ne može biti dobitnik Nobelove nagrade - pojasnio je Tahirović.

Foto: AA

Smatraju da Nobelov komitet i kralj i kraljica trebaju intervenisati, odnosno spriječiti dodjelu nagrada. 

- Ovo je borba žrtava i borba prijatelja žrtava - poručio je Tahirović.

Munira Subašić, predsjednica udruženja Pokret "Majke enklava Srebrenica i Žepa", kazala je da će 10. decembra biti u Švedskoj. 

- Nismo mogle šutiti, jer bi to značilo odobravanje. Podigle smo svoj glas, međutim, svijet je nepravedan prema nama. Poruka je da na ovim prostorima nije proradila svijest i da nema povjerenja među ljudima, a ako nema povjerenja nema ni pomirenja. Mi se vraćamo u '92. - rekla je Subašić. 

Kada Hotić, iz Udruženja "Majke enklava Srebrenica i Žepa", smatra da je neprihvatljivo da Handke bude dobitnik Nobelove nagrade. 

- Borit ćemo se da to spriječimo ili barem iznesemo svoje mišljenje. Pa ako ne pobijedimo barem smo se borili. Cijelo vrijeme pričamo istinu i tražimo pravdu - poručila je Hotić.

Handke je kotroverzu izazvao početkom 1996. godine nakon objavljivanja djela "Jedno zimsko putovanje ka rijekama Dunavu, Savi, Moravi i Drini ili pravda za Srbiju". Kako su mediji prenijeli, Handke tvrdi da u tom djelu koristi sofisticiraniji izbor riječi za prikaz događanja nego što se po njemu događalo općenito u medijima.

Britanski "The Guardian" je u aprilu 1999. godine objavio članak "Stand up if you support the Serbs" ("Ustanite ako podržavate Srbe"), u kojem piše o Handkeovim stavovima o dešavanjima u bivšoj Jugoslaviji i ratu u Bosni i Hercegovini.

On je u martu 2004. godine zajedno s kanadskim piscem Robertom Dicksonom potpisao apel koji poziva na odbranu Slobodana Miloševića, a iste godine je bivšeg srbijanskog predsjednika posjetio u zatvoru u Haagu.

Austrijski književnik proglašen je dobitnikom Nobelove nagrade za književnost za 2019. godinu zbog, kako je navedeno u obrazloženju Švedske akademije "jezičke inovativnosti kroz pisanu riječ koja opisuje ljudsku marginalizaciju i unikatnost življenja".

Izvor:   Anadolija

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije