Drveće nije raslo na vjetrovitim Foklandskim otocima u južnom Atlantskom okeanu desecima hiljada godina, bilo je samo grmlje i druga niska vegetacija. Zbog toga je nedavno "drvasto"  otkriće na skoro šest metara ispod zemlje privuklo pažnju istraživača.

Dr. Zoe Thomas, predavač fizičke geografije na britanskom Univerzitetu Southampton, radila je terenski rad na ostrvu 2020. godine kada je od prijateljice dobila vijest da su stabla drveća otkopana iz sloja treseta na gradilištu u blizini glavnog grada Stenlija, piše CNN.

- Mislili smo da je to zaista čudno, jer jedna od stvari o Foklandima za koju svi znaju je da ne raste drveće. Vrlo je nekako vjetrovito i neplodno - rekla je Thomas, vodeći autor studije nedavnog istraživanja o Foklandima.

Tomas i kolege otišli su na lokaciju i počeli "skupljati ove velike komade drveta". Ostaci drveća bili su tako iskonski očuvani da su izgledali kao naplavljeni, rekla je Thomas. Ali poznavajući historiju Foklanda, istraživači su znali da ostaci ne mogu biti iz novijeg doba.

- Ideja da su pronašli stabla drveća i grane navela nas je na razmišljanje koliko ove stvari mogu biti stare? Bili smo prilično sigurni da tamo nije raslo nikakvo drveće dugo vremena - dodala je.

Prisustvo fosila drveća sugerira da je ostrvo nekada bilo dom prašume umjerenog područja - dramatično drugačiji ekosistem od trenutnog okruženja ostrva, izvijestili su Thomas i njeni saradnici ranije ovog mjeseca u časopisu Antarctic Science. Ali priča o ovoj skrivenoj šumi seže i dalje u prošlost nego što su istraživači u početku mislili.

Pokazalo se da su ostaci drveća prestari za radiokarbonsko datiranje, koje može odrediti starost organske tvari do 50.000 godina. Međunarodni tim naučnika tražio je odgovore na mikroskopski polen i spore pronađene u tresetu.

Podaci o polenu naveli su ih da zaključe da su stabla i grane stari između 15 i 30 miliona godina.

Kroz njihovu analizu, autori studije su također bili u mogućnosti da identifikuju koje su vrste drveća u pitanju.

Primjerci bi pripadali prašumi sličnoj onoj u modernoj Patagoniji, što sugeriše da je klima na Foklandskim ostrvima prije miliona godina morala biti vlažnija i toplija nego što je danas.

Nejasno je zašto drveće još uvijek ne raste na Foklandskom arhipelagu, poznatom i kao Malvina ostrva, jer ono cvjeta na istoj geografskoj širini u Južnoj Americi, prema studiji.

Thomas i Michael Donovan, menadžer paleobotaničke zbirke u čikaškom Field Museumu koji nije bio uključen u studiju, rekli su da jaki vjetrovi i kiselo tlo bogato tresetom mogu biti faktori. 

Preovlađujući zapadni vjetrovi mogu utjecati na antarktički led, atmosfersku cirkulaciju i obrasce padavina, a ostrva su jedno od samo nekoliko kopnenih masa na njihovom putu, dodala je Thomas, istakavši da je malo vjerovatno da će se ostrva uskoro vratiti šumskom pejzažu.