Evropa a bi se u budućnosti mogla suočiti s mnogo hladnijim zimama nego danas. Naučnici upozoravaju na mogućnost slabljenja Atlantske meridionalne prevrtajuće cirkulacije (AMOC), velikog sistema okeanskih struja koji prema sjeveru prenosi toplu vodu iz tropskih područja i tako značajno utječe na evropsku klimu.  

Posebnu zabrinutost izaziva područje neuobičajeno hladne vode južno od Grenlanda, poznato kao "hladna mrlja".

Dio naučnika smatra da bi ono moglo biti znak da AMOC već usporava.

Klimatske simulacije, mjerenja temperature mora i druga istraživanja također upućuju na mogućnost da bi se ozbiljne promjene mogle dogoditi ranije nego što se dosad očekivalo, piše The Telegraph.  

Potpuni kolaps AMOC-a, prema sadašnjim spoznajama, ne bi se dogodio naglo. Takav bi se proces vjerojatno odvijao desetljećima, no posljedice bi se mogle početi osjećati puno ranije. Ozbiljno slabljenje cirkulacije moglo bi snažno utjecati na evropsku poljoprivredu, privredu, infrastrukturu i svakodnevni život.

Evropa bi u takvom scenariju mogla imati znatno hladnije zime, sušnija ljeta, češće snažne oluje i porast nivoa mora. Sjeverni dio kontinenta bio bi posebno izložen promjenama.

Zbog mogućih posljedica pojedine evropske države već počinju izrađivati planove. Island je pitanje AMOC-a otvorio na sastanku nordijskih država, dok je Finska pokrenula procjenu mogućih posljedica usporavanja cirkulacije. 

Ujedinjeno Kraljevstvo uložilo je 81 milion funti (95 miliona eura) u program čiji je cilj razviti sistem ranog upozoravanja. Naučnici pokušavaju bolje pratiti dva važna sistema povezana s AMOC-om – grenlandski ledeni pokrov i subpolarni vrtlog – kako bi se što ranije moglo uočiti približavanje kritičnoj tački.

Evropska komisija ove je godine najavila 92 miliona eura za posmatranje okeana, a nakon dodatnog sastanka obećana sredstva povećana su na 220 miliona eura.

Naučnici pozdravljaju ulaganja, ali smatraju da bi za pouzdano praćenje Atlantika trebalo izdvajati između 500 miliona i milijardu eura godišnje.