Elmir Jahić, pravni zastupnik osuđenog bivšeg premijera Federacija BiH Fadila Novalića, podnijet će žalbu Sudu BiH na rješenje kojim vanraspravno vijeće tog suda odbacuje njegov zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka. 

Kako je za Faktor kazao Jahić, on je danas primio rješenje kojim se zahtjev odbacuje i tu, kako kaže, dolazimo do ozbiljnog pitanja u narušavanje pravne sigurnosti i vladavine prava, te pojašnjava i zašto.

-  Zahtjev za ponavljanje podnio sam kao branilac 12.5. , mada u rješenju navodi se da je zahtjev podnesen 13.5. - to nije tačno. Prijemni pečat suda je 12.5. u 9.50 sati. Zahtjev je dostavljen Sudu i na ruke v. d. predsjednice Suda Minke Kreho. Dana 24. maja jedan portal je objavio da je zahtjev podnesen i da je Tužilaštvo kao suprotna strana dalo odgovor na zahtjev, dakle izjasnilo se na zahtjev. Kad tu činjenicu dovedemo u kontekst odredbi ZKP-a, tu prestaju razlozi da se zahtjev odbaci - govori Jahić i pojašnjava:

- Onog momenta kad je Sud dostavio suprotnoj strani na izjašnjenje prestaju razlozi za odbacivanje zahtjeva. Tada već možemo samo razmatrati u meritumu i odbiti zahtjev ako navodi i dokazi ne mogu polučiti novo suđenje.

Jahić dalje pojašnjava da je Vanraspravno vijeće Suda BiH u rješenju navelo da je zahtjev prema Tužilaštvu dostavio član prvostepenog sudećeg vijeća koji je bio funkcionalno nenadležan, s čim se on, kako kaže, slaže.

- Sve sudije koje su na bilo koji način učestvovale u ovom postupku u ranijim fazama ne mogu biti involvirane u vanrednom pravnom lijeku, odnosno postupati po ovom zahtjevu, ali pitanje organizacionog propusta suda ne smije se tumačiti na štetu konkretno mog branjenika gospodina Novalića. Možda i jeste taj dopis potpisao funkcionalno nenadležni član , ali je on sudija Suda BiH. Ono što je važno je da je zahtjev za izjašnjenje suprotnoj strani, odnosno Tužilaštvu dostavio Sud BiH kao institucija, a ne pojedinac.

Drugo pitanje, s obzirom na to da je ovaj zahtjev predat na ruke predsjednici Suda Minki Kreho, postavljam pitanje ko je i na koji način, i zatražio sam informaciju i zvanično, ko i na koji način je signirao, zadužio, ustupio... zahtjev funkcionalno nenadležnom članu, koji nikako nije smio biti upoznat sa sadržajem zahtjeva i sa dokazima. Je li to v. d. predsjednica pošto sam njoj dostavio na ruke? Ako nije ona, ko je? Je li to sistem tamo nešto... Da li je CMS uopće radio?  - pita Jahić.

Ističe da ono što je vrlo važno, a što se gubi u ovom rješenju je činjenica da je taj sudija, pa makar on bio i funkcionalno nenadležan, evidentno na osnovu navoda iz zahtjeva i priloženih dokaza procijenio da je zahtjev pravno vjerovatan, formalno ispravan i da isključuje obavezu odbacivanja bez prethodnog upućivanja suprotnoj strani .

- Sada imamo situaciju da druge sudije istog suda, isti zahtjev odbacuju i kažu ono što je urađeno, pa Tužilaštvo se izjašnjavalo, to je uradio funkcionalno nenadležni član i to ne može biti validno. Ali je to Sud uradio, nije uradio Elmir Jahić. I posebno pitanje je kako je moguće da je članica vijeća, ovog vijeća vanraspravnog koje je donijelo ovo rješenje i Minka Kreho, koja je sa zahtjevom za ponavljanje postupka i sa dokazima upoznata prije nego što je postala članica Vijeća. Čak i da je u najboljoj namjeri radila u korist gospodina Novalića, objektivno, profesionalno, ona je po ZKP-u morala tražiti svoje izuzeće zbog potencijalne sumnje u pristrasnost. A ona to nije uradila - ističe Novalićev advokat.

Dodaje i kako se "čak na zadnjoj stranici rješenja referiraju na zapisnik FUZIP-a koji je obavio inspekcijski nadzor po nalogu Kantonalnog tužilaštva KS i koji su utvrdili suprotno onome što se interpretiralo i tokom redovnog postupka da sporni respiratori nisu funkcionalno neupotrebljivi".

- Znači, inspekcija je utvrdila da su oni upotrebljivi i upravo na bazi tog činjeničnog stanja u zapisniku Kantonalno tužilaštvo je u novembru prošle godine donijelo naredbu o neprovođenju istrage koja je vođena po prijavama porodica umrlih, odnosno oštećenih. Oni kažu da nije jasno u kojem formatu je taj zapisnik priložen, iako iz sadržaja zahtjeva za ponavljanje na strani 6. vrlo jasno se daje opservacija ili obrazloženje u kom dokaznom smislu se prilaže Zapisnik o inspekcijskom nadzoru FUZIP-a. Ako je i postojala tu neka nedovoljna preciznost u zahtjevu, Sud BiH je po ZKP-u morao mene kao podnosioca pozvati da se izjasnim, da uredim zahtjev. Znači, nije mogao a priori ignorirati kao što je to uradio konstatirajući da "Vijeće se nije moglo upustiti u ocjenu da li se u konkretnom de facto radi o novim činjenicama ili dokazima", a zatim i "da li se u konkretnom radi o činjenicama ili dokazima koji zadovoljavaju ispunjenje dodatnih kumulativnih citiranih uslova" - citirao je Jahić.

On kaže da to znači da ono što Vijeće nije moglo utvrditi, moglo je pozvati njega da se izjasni, iako je dalo dato obrazloženje u zahtjevu.

- Zbog toga, s obzirom na pouku o pravnom lijeku, u zakonskom roku protiv ovog rješenja bit će podnesena žalba. Ono što javnost mora znati, zahtjev je podnesen u tri aspekta. Inicijalno razmnišljanje o ponavljanju postupka je odluka Ustavnog suda, jer i po apelaciji Fadila Novalića utvrđena je povreda prava na pravično suđenje u vezi sa presumpcijom nevinosti, ali nije polučila automatsko ponavljanje postupka. U pogledu gospodina Fikreta Hodžića i Srebrene Maline polučeno je ponovono suđenje i u ponovnom postupku Sud BiH donosi presudu kojom odbija optužbu - dakle ne oslobađa, ne raspravlja o krivici, već odbija optužbu i to je procesna odluka.  Zašto odbija - zato što je tu povredu, koja je od Ustavnog suda potvrđena da je načinjena u istrazi na štetu Hodžića i pravnog lica, nije se mogla otkloniti - govori Jahić.

On dalje pojašnjava da po ZKP-u, osumnjičenom u istrazi, najkasnije do podizanja optužnice, mora biti saopćeno šta mu se stavlja na teret i da se u odnosu na to izjasni.

-  Fikretu Hodžiću je Ustavni sud utvrdio da mu to nije bilo poznato, ali je bio osuđen za nešto što mu istrazi nije saopćeno, nije se izjašnjavao itd. Međutim, jedna je istraga vođena i za Hodžića i za Novalića i za Fahrudina Solaka. ZKP propisuje da se osuđujuća presuda ne može zasnivati između ostalog ni na dokazima pribavljenim kršenjem ljudskih prava. Šta je Ustavni sud kod Fikreta utvrdio? - Prekršena ljudska prava. Šta je u vezi s tim prekršenim ljudskim pravima sud odlučio? - Procesno nije mogao otkloniti tu povredu i odbacio je optužbu. Znači, optužnica je podignuta na dokazima, a kasnije donesena presuda, koja je za Fikreta ukinuta, a za Fadila osuđujuća, a zasnovana je na dokazima pribavljenim kršenjem ljudskih prava - pojašnjava advokat.

On kaže da je jedino što se zahtjevom za ponovnim postupkom tražilo je da se uvaži zahtjev, da se održi statusna sjednica, da se izdvoje fiizički svi kontaminirani dokazi.

- I onda kažemo, gospodo, ono što ostane u spisu - izvolite Tužilaštvo, branite tezu, dokazujte ima li djela ili nemaa. Ako ima presudi, ne na četiri nego na sto godina , ako nema - nema , ali brani tezu na način kako je to elaborirano - izričit je advokat.

On ističe da sve i da se radi o organizacijskom propustu to se stavlja na teret njegovom branjeniku i po svaku cijenu se, evidentno nezakonito probavljenim dokazima, odnosno dokazima pribavljenim kršenjem ljudskih prava, nastoji očuvati poljuljana sudska presuda.

- Presuda koju nije poljuljao Elmir Jahić već je na to ukazao Ustavni sud, a kasnije djelimičmno proveo i Sud BiH koji je donio odluku procesnu, odbijajuću u odnosu na Hodžića. Vijeće koje bude odlučivalo o žalbi, ja se nadam da će razjasniti ovo sve o čermu sam pričao, a posebno kako je mnoguće da jedna te ista institucija, ovisno o tome koji je sudija čitao, pa je tako kako kažu nefunkcionalno nadležni sudija Suda BiH prethodnim iščitavanjem i analizom dokaza provjerio osnovanost zahtjeva i uputio ga Tužilaštvu na izjašnjenje , a onda druge sudije Suda BiH taj isti zahtjev kažu da ne prolazi tu prvu etapu provjere - kaže Jahić.

Dodaje da ono što posebno baca sumnju u način postupanja je što je odluka o odbacivanju zahtjeva dostavljena advokatici Vasviji Vidović, a ne njemu, koji je zahtjev podnio.

- Po zakonu se dostavlja odluka onome ko je podnio zahtjev , a oni dostavljaju onome ko nije podnio zahtjev. Moguće da u spisu postoji, jer je Vasvija bila punomoćnik u redovnom postupku, ali ona nije podnosilac, ne može biti opravdanje greška - kaže Jahić. 

Ističe da nije prvi put da za odluke Suda o predmetima u kojima postupa saznaje putem medija. 

- To je nešto što u kontinuitetu prati mog branjenika , složit ćete se s tim - zaključio je Novalićev advokat.