open-navfaktor-logo
search
Pregovori počeli, ali...
Ahatović: Ako MUP RS-a preuzme saradnju sa Frontexom, znat ćemo šta je bila cijena kompromisa
Početak pregovora između Bosne i Hercegovine i Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex), a radi zaključivanja sporazuma, ozvaničen je u ponedjeljak.
13.02.2024. u 21:52
get url
text

VEZANI TEKST - Političari iz RS-a traže "vidljivost entiteta" i "specifični" sporazum s Frontexom; Ahatović: Ne može to tako

Dok zbog toga traje euforija, posebno među vladajućim strankama, postavlja se pitanje šta uopće znači što su počeli pregovori ako vlasti RS-a nastave insistirati na "vidljivosti" entiteta, da entitetski MUP bude Frontexov partner u okviru budućeg sporazuma, dok Frontex od BiH traži samo jednu adresu s kojom će sarađivati.

Analitičar i stručnjak za sigurnost Nedžad Ahatović istakao je da je Frontex mrtvo slovo na papiru ukoliko se nadležni iz oblasti sigurnosti Bosne i Hercegovine ne prihvate posla i pregovora o svim standardima koji se traže od BiH.

- Granicu možemo osigurati i sami, ali nema ko iz manjeg bh. entiteta da glasa za finansiranje agencija zaštitu zakonitosti, između ostalih i Granične policije kojoj nedostaje 400-600 ljudi i oprema da osigura 800 kilometara vodene granice. 

Od Frontexa u pregovorima ne treba tražiti da se prizna entitet RS u zvaničnoj komunikaciji sa EU institucijama. Ako MUP RS-a bude preuzeo saradnju sa Frontexom umjesto ili sa Graničnom policijom, znat ćemo šta je bila cijena kompromisa da Milorad Dodik (predsjednik SNSD-a i predsjednik RS-a) pristane da Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH, potpiše početak pregovora. Od Frontexa treba tražiti finansiranje opreme i edukaciju za našu Graničnu policiju jer Frontex ima 840 miliona eura budžet i 2.000 iskusnih dužnosnika koji mogu da osiguraju barem dio potrebne opreme i podijele iskustva sa našim agencijama za zaštitu zakonitosti iz oblasti migracija - naveo je Ahatović.

VEZANI TEKST - Uvjet EU-a: Predsjedništvo BiH usvojilo odluku o pokretanju pregovora s Frontexom

Dodao je da, "što se tiče Briselskih birokrata neka oni slušaju premijera Mađarske Victora Orbana koji kaže da Srbija mora ući u EU kako bi Rusija počela ozbiljnije shvatiti Brisel".

- A Bosna i Hercegovina, kojoj je ista ta briselska birokracija slala humanitarnu pomoć od 1992-1995. gledajući odvijanje genocida na svojim TV ekranima svake večeri, bit će i 30 godina poslije na repu svih događanja, kako kažu zbog neispunjavanja obaveza. Gospodin Johann Sattler, šef delegacije EU-a u BiH, u pravu je kada kaže "kad ima volje ima i načina", a da li ima volje za Bosnu i Hercegovinu iz Brisela, znaju građani Sarajeva koji su bili pod opsadom više od 1.400 dana. 

Politico je objavio istraživanje pred Minhensku sigurnosnu konferenciju koje je rađeno u Njemačkoj, gdje je Ruska Federacija tek na 7. mjestu po veličini prijetnje, dok je islamski radikalizam na prvom mjestu. To je uspjeh o kojem je Vladimir Putin, predsjednik Rusije, prije godinu dana mogao samo sanjati jer će to uzročno-posljedično utjecati na kritično finansiranje Ukrajine od čijeg poraza ili pobjede zavisi evropska sigurnost, dok su migracije također ozbiljan problem o kojem treba da se vodi računa, ali u slučaju Bosne i Hercegovine isključivo sa državnog nivoa - zaključio je Ahatović.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.