Italijanski mediji objavili su upozorenja italijanske obavještajne službe "da na području BiH i susjednih država zapadnog Balkana djeluje 20 ekstremističkih džihadskih ćelija i da su prijetnja sigurnosti u Evropi".

Prema pisanju lista Il Tempo, ćelije postoje već oko dvije godine, ali je u posljednje vrijeme, a posebno od početka rata u Izraelu, uočena njihova pojačana aktivnost. Ćelije čini oko 500 povratnika iz ISIL-a, s ratišta u Siriji i Iraku, ali se stalno regrutiraju novi članovi, čak i među migrantima koji prolaze balkanskom rutom prema Zapadnoj Evropi.

Vratimo se nakratko u 2017. godinu. Tada je hrvatski magazin Globus objavio "dramatične podatke" hrvatskih obavještajnih službi da u našoj zemlji živi od pet do deset hiljada radikaliziranih islamskih fundamentalista.

"Islamski radikali su na granici Hrvatske", stajalo je tada na naslovnici "Globusa".

Bivša predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović uznemiravala je javnost ne samo u BiH, već i svjetsku, iznošenjem netačnih i lažnih podataka o jačanju radikalnog islama i da u BiH ima 10.000 potencijalnih islamskih terorista.

Nabacila je tada hrvatska predsjednica loptu svom francuskom kolegi Emmanuelu Macronu, koji je BiH nazvao "tempiranom bombom" i ustvrdio da su najveća briga Evrope na Balkanu "džihadisti" koji se vraćaju u zemlju. Macron je tada, podsjetimo, stavio veto na otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, u kojima živi značajan broj muslimana, a komentar o BiH je uslijedio odmah nakon toga.

Bivši član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović odbacio je tvrdnje tadašnjeg kolege u ovoj instituciji Dragana Čovića kako demografska dominacija Bošnjaka prijeti uspostavom islamske države u BiH.

Izetbegović je tada kazao kako su Čovićeve izjave reciklaža stare teze koja se izvlači "poput batine" još od 1983. i tzv. Sarajevskog procesa na kojemu se, pod optužbom za kontrarevolucionarno djelovanje, sudilo grupi muslimanskih intelektualaca predvođenih Alijom Izetbegovićem.

- Ovaj put je novu energiju i šansu dala islamofobija izazvana migrantskom krizom. Cilj je oslabiti poziciju Bošnjaka, staviti nam na vrat hipoteku radikalizma i kompenzirati slabljenje pozicije HDZ-a nakon presude Haškog tribunala Prliću i ostalima, izvršiti pritisak kako bi se ishodila rješenja po volji HDZ-a – rekao je tada Izetbegović.

Informacija koju nam je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković donio iz svoje prve posjete sjedištu EU-a, bila je da se u Briselu navodno govori o radikalizaciji Bošnjaka u BiH, a da niko ne govori o Miloradu Dodiku i njegovim secesionističkim namjerama.

Da li je on bio taj koji je incirao tu priču ili pak HDZ-ovi lobisti u Briselu, koje on pozorno slijedi, nejasno je do danas. Ali kako god, opasno je davati takve vrste izjava u centru Evrope, jer se na riječ "radikalizam" odmah upale alarmi u svim evropskim državama.

Vojno-politički analitičar Hamza Višća ističe da su dvije osnovne karakteristike kada je riječ o terorizmu – ne može se predvidjeti i ima političku poruku.

- BiH je premala zemlja da bi u svjetskim geopolitičkim uvjetima bila bilo kakav faktor zbog čega bi se mogao desiti bilo kakav teroristički akt. Mislim da se ovdje radi o licemjerju zapada. U ovom mjesecu je obilježen Dan migracija. Bila je jedna velika kampanja UN-a u u kojoj su rekli da su migranti blagodat društva. Dan iza toga, pola evropskih zemalja je suspendiralo Schengen i to je taj njihov odnos prema migrantima.  

Širenje straha od migranata ima za cilj da se javnost zabavi nečim drugim, da ne prati šta se dešava na Bliskom istoku, Ukrajini ili drugim potencijalnim žarištima u svijetu, kao što je osam vojnih udara u Africi. Mislim da su podaci italijanskih obavještajaca napuhani. Ne postoji ni toliki broj grupa, niti potencijalnih terorista – kaže Višća za Faktor.

S druge strane, dodaje on, naše sigurnosne agencije drže pod kontrolom sve one koji su evidentirani možda kao neki potencijalni teroristi.

- Suština terorističkog akta jeste slanje političke poruke, a tenzije u BiH su takve da nema neke posebne potrebe za takvom vrstom političke poruke. Taj neki strah i sva ta priča oko toga, prema mom mišljenju, prenapuhani su – kaže naš sagovornik.

Hamza Višća (Foto: Facebook)

Višća pojašnjava zašto se BiH spominje u kontinuitetu u kontekstu terorizma.

-  Mi smo na ruti migranata, koji dolaze ne samo sa istoka, imamo ih sa Kube i iz Afrike. Oni htjeli ne htjeli ulazeći u BiH ulaze u usko grlo protoka ka zapadu. Mi primamo migrante iz EU-a, Bugarske i Grčke, preko Srbije zbog porozne granice. Između 600 i 1.000 ljudi nedostaje Graničnoj policiji BiH da kvalitetnije kontrolišu tu granicu. Ti ljudi se mogu duže zadržavati u BiH, ali brzo oni shvate da naša vlast nije neka da joj se šalje politička poruka – navodi Višća.

Međutim, priča o teroristima u BiH ne počinje kada i stvaranje migrantske rute preko naše zemlje. Višća je pojasnio i taj aspekt.

- Ta je priča, jednostavno, uvijek prisutna zbog onoga što se dešavalo u ratu, ta povika koja je postojala u ratu, samo se nastavila. Da budemo iskreni, nismo do kraja riješili pitanje vraćanja međunarodnih boraca i postojala je tako neka mogućnost ili strah da se nešto desi. Imali smo jedno vrijeme taj problem u vezi s odlaskom na ratište u Siriju i paralelne džemate, tada smo imali nekih ekcesa, ali preduzet je niz mjera, koji, vidimo, daje rezultate. Interesantno je da niko do sada nije pravio nikakav problem oko izbjeglica iz Ukrajine koji se slobodno kreću – ističe Višća i na kraju zaključuje:  

- Opasnosti terorističkog akta u BiH je jednaka opasnosti od terorističkog akta u bilo kojoj drugoj evropskoj državi, gdje recimo u nekim evropskim zemljama je možda i veća ta opasnost nego kod nas.