Zastupnik Demokratske fronte u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Zlatan Begić upozorio je da bi formiranje vlasti nakon općih izbora moglo dodatno otežati političke odnose u zemlji.

Gostujući u emisiji BHT1 uživo, ocijenio je da su Milorad Dodik i Dragan Čović tokom proteklog mandata ojačali svoje pozicije u institucijama te da će se njihov utjecaj u iduće četiri godine još više osjetiti.

Begić je aktualni saziv vlasti ocijenio neuspješnim, tvrdeći da državni parlament već četiri godine ne ostvaruje rezultate kakvi su potrebni Bosni i Hercegovini.

Prema njegovim riječima, na dnevnom redu često se nalazi velik broj tačaka, ali se među njima tek povremeno nađu zakoni koji imaju konkretnu važnost za građane, dok se ostatak uglavnom odnosi na izvještaje različitih institucija.

Govoreći o odnosima unutar vlasti, Begić je ustvrdio da su Dodik i Čović dobili previše prostora za jačanje svojih političkih pozicija.

- Data je bezuvjetno vlast gospodinu Dodiku i gospodinu Čoviću - rekao je Begić, podsjećajući da je nakon izbora 2022. godine došlo do formiranja vlasti u kojoj su, prema njegovoj ocjeni, njih dvojica uspjela postaviti svoje kadrove u brojne institucije.

Smatra da je takav razvoj događaja oslabio državne institucije i promijenio odnos međunarodne zajednice prema političkim akterima u BiH.

Kao primjer naveo je slučaj Milorada Dodika, ustvrdivši da je izostanak njegovog hapšenja utjecao na međunarodne procjene političke snage predsjednika SNSD-a.

Dodao je da su Dodik i njegovi saradnici nakon toga ostali u povoljnoj poziciji, a sankcije su im poslije ukinute.

- Oni imaju iza sebe četiri godine vrlo uspješne vlasti u smislu pozicioniranja unutar institucija sistema. Da su te četiri godine bili u opoziciji i da sada čekaju eventualno da dobiju mandat, bili bi u znatno goroj poziciji - ocijenio je Begić.

Upozorio je da bi idući mandat mogao biti još teži, naročito zato što, prema njegovoj ocjeni, politički blokovi okupljeni oko Dodika i Čovića sada imaju snažniju poziciju i u Predsjedništvu BiH.

Govoreći o izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Begić je odbacio tvrdnje da će izbor kandidata HDZ-a BiH automatski dovesti do relaksacije političkih odnosa.

Upozorio je da bi se, prema njegovu mišljenju, nastavak insistiranja na konceptu legitimnog predstavljanja mogao dodatno odraziti na prava građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od triju konstitutivnih naroda ili ne žele biti politički predstavljeni isključivo kroz etničku pripadnost.

Begić je izrazio sumnju da će BiH u sljedeće četiri godine ostvariti značajniji napredak na evropskom putu.

Smatra da usvajanje pojedinih zakona, koji se predstavljaju kao važan iskorak prema Evropskoj uniji, neće biti dovoljno ako se ne riješe temeljna pitanja jednakosti građana i diskriminacije u izbornom sistemu.

- Ne možete u Evropsku uniju dok svaki glas ne bude jednak i dok svaki građanin ove zemlje koji plaća jednak porez ne bude imao jednaka prava - poručio je.

Komentirao je i najave iz SNSD-a o redefiniranju Centralne izborne komisije n(CIK) BiH i izmjenama Izbornog zakona.

Begić tvrdi da je kontrola nad izbornim procesom jedna od važnijih političkih tačaka te da bi pokušaji preuzimanja utjecaja nad CIK-om mogli ugroziti povjerenje građana u izborni sistem.

Uvođenje novih izbornih tehnologija ocijenio je važnim iskorakom, ali smatra da sve prigovore i nejasnoće treba provjeriti kako bi se osigurao legitimitet izbornog procesa.

Begić se osvrnuo i na rezultate stranaka koje su učestvovale u vlasti na državnom i federalnom nivou, posebno kritizirajući SDP BiH i Narod i pravdu.

Ocijenio je da je Narod i pravda na izborima kažnjena zbog učešća u vlasti, dok je SDP, prema njegovom mišljenju, prošao gotovo neokrznuto, iako je imao važnu ulogu u političkim procesima koje kritizira.

SDP je optužio za učešće u ustupcima HDZ-u BiH i SNSD-u, uključujući imenovanje Borjane Krišto za predsjedateljicu Vijeća ministara BiH, bez insistiranja na rješavanju pitanja koja se odnose na funkcioniranje državnih institucija.

Komentirajući prijedloge o drukčijem formiranju vlasti, uključujući mogućnost potiskivanja HDZ-a iz vlasti u pojedinim dijelovima Federacije BiH, Begić je rekao da se takve inicijative pojavljuju nakon što su prethodno napravljeni politički ustupci toj stranci.

Ustvrdio je da se u Federaciji BiH odluke mogu donositi većinskim glasovanjem te da se pojedini zakoni, prema njegovoj ocjeni, nisu našli na dnevnom redu jer se HDZ s njima nije slagao. Kao primjer naveo je zakon o progresivnom oporezivanju kladionica.

Govoreći o najavama Dragana Čovića da će evropski put i ustavne promjene biti među prioritetima HDZ-a BiH, Begić je ustvrdio da insistiranje na različitoj vrijednosti glasa ovisno o etničkoj pripadnosti nije u skladu sa evropskim vrijednostima.

Smatra da se političke podjele produbljuju postepeno, kroz institucije i zakone, te je upozorio na moguće ozbiljne posljedice takve politike.

Na kraju razgovora Begić je komentirao i odluku Željka Komšića da se 12.636 KM iz budžeta institucija BiH izdvoji za popravak lifta u zgradi u kojoj i sam živi.

Begić je odluku branio, tvrdeći da je riječ o rješavanju problema stanara, među kojima mogu biti i osobe s invaliditetom.

- Kad bude svako od nas riješio probleme u svom komšiluku, problema više neće biti - rekao je.

Na pitanje je li sporno to što se javnim novcem finansira popravak lifta u zgradi u kojoj živi član Predsjedništva BiH, Begić je odgovorio da bi se pažnja trebala usmjeriti na činjenicu da u višespratnici od 20 spratova lift nije bio funkcionalan za osobe s invaliditetom.

Pritom je ustvrdio da su za takve probleme odgovorni i oni koji su godinama obavljali vlast i nisu osigurali odgovarajuće uvjete za osobe s invaliditetom.

- Napravio lift za osobe s posebnim potrebama. Pa svaka mu čast. I na kraju je pokazao da je insan - zaključio je Begić.