open-navfaktor-logo
Prijava
search iconJavi Faktoru
search
Odluka Skupštine općine Tuzla
Bešlagić i Bajrić o 4. aprilu 1992. godine: U dramatičnom trenutku, predstavnici svih naroda glasali za otpor agresiji
Mi smo tada na legalan način osigurali sistem odbrane, time što smo aktivirali rezervni sastav policije, koja je bila jedina moguća snaga za odbranu, kaže Bešlagić
AUTOR: J. Bojić
03.04.2026. u 11:55
get url
text
Meša Bajrić i Selim Bešlagić
Meša Bajrić i Selim Bešlagić
FOTO: J. Bojić
Skupština općine Tuzla 4. aprila 1992. godine donijela je Odluku o organizaciji i pružanju otpora agresiji na Bosnu i Hercegovinu. Uslijedilo je formiranje policijskih jedinica, koje su bile ključne za obdbranu Tuzle i sjeveroistočne Bosne. Te jedinice kasnije su postale dio Armije Republike BiH, a odbranile su i održale najveću slobodnu teritoriju u našoj zemlji pod agresijom.
- Sa vremenom koje prolazi 4. april 1992. godine postaje sve značajniji za BiH. Mi smo tada na legalan način osigurali sistem odbrane, time što smo aktivirali rezevrni sastav policije, koja je bila jedina moguća snaga za odbranu. Tako smo stvorili preduvjete da nam se ne dešavaju paravojne formacije i da nas neprijatelj ne iznenadi - kaža tadašnji predsjednik Općine Tuzla Selim Bešlagić.
Mehmed Meša Bajrić, načelnik tadašnje Stanice javne bezbjednosti (SJB) Tuzla, kaže da se sve dešavalo u jednom dramatičnom trenutku.
- Rat je u Hrvatskoj, sva ta vojna sila prolazi kroz ovaj grad, pucaju na Jalsku džamiju, grad je opasan haubicama u Kovačevom selu, minobacači su na Badrama, jedna grozna situacija. Teritorijalna odbrana bila je tu samo na papiru - opisuje Bajrić tadašnje stanje u Tuzli.
U takvom okruženju dolazi 4. april i odluka kojom je, Bajrić ističe, odbranjena "tolerancija, zajednički život i solidarnost".
Pored aktivacije rezevnog sastava policije, Bašlagić ističe da je Radio Tuzla počela raditi 24 sata, a građanima je poručeno da su samo informacije ovog gradskog radija relevantne i pouzdane.
- Nismo dozvolili paniku i ubacivanje dezinformacija - naglašava on.
On kaže da odluka donesena 4. aprila opovrgava i sve priče i insinuacije da se Tuzli prišije neka autonomija.
- Mi smo 30. marta imali vanrednu sjedinu Skupštine općine na kojoj smo donijeli Deklaraciju o statusu općine Tuzla, u kojoj nismo dozvolili nikakvo cijepanje po nacionalnom osnovu - navodi Bešlagić.
Svečanost na Slanoj Banji u Tuzli
Spomenuta deklaracija je sadržavala principe posvećenosti suverenoj, nezavisnoj i nedjeljivoj BiH sa jedinstvenom zakonodavnom, izvršnom i sudskom vlašću te je bila protiv bilo kakve reorganizacije zasnovane na etničkom principu, priznajući parlament BiH kao jedino tijelo koje je posjedovalo legitimitet za odlučivanje o administrativnom uređenju države.
- Za odluku 4. aprila glasalo je 90 posto odbornika tadašnje Skupštine općine, podržali su je predstavnici svih naroda, a čak ih je bilo i iz SDS-a (Srpska demokratska stranka, op. a.). Nisu glasali samo oni ekstremni koji su otišli iz Tuzle. Ta odluka je prihvaćena od svih strana jer je bila jedina moguća po tadašnjem zakonu Republike BiH - zaključio je Bešlagić.
Formirani su rezervni sastavi policije u tuzlanskim mjesnim zajednicama i manevarske jedinice policije, koje su, kako Bajrić kaže, "pod zastavom MUP-a RBiH bile zakonite i državotvorne".
- Ljudi su stali u svoje stanice milicije da brane svoje vrijednosti, a to je tradicija Tuzle, sloboda, zajednički život i solidarnost - zaključuje Bajrić.
Već 5. aprila rezervni sastav policije formiran je u 37 tuzalsnkih mjesnih zajednica, a izuzetak su bile samo one u kojima je vlast imala Srpska demokratska zajednica (SDS). Dobrovoljci su stavljeni po komandu aktivnih policajaca i vrlo brzo su iz tog rezervnog sastava formirale manevarske čete, prva već 6. aprila, a kasnije još tri.
Tadašnja policija u Tuzli je, prije formiranja manevarskih jedinica, brojala 2.250 ljudi. Ta snaga je do maja izrasla do 4.500 pripadnika, od kojih je tri hiljade kasnije otišlo u Teritorijalnu odbranu, a zatim u Armiju Republike Bosne i Hercegovine.
Gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić kaže da je odluka 4. aprila spašavala "zajednički život u Tuzli i BiH".
- Bilo je to vrijeme kada su mnogi rušili mostove, a mi smo ih gradili. Odluku su donijeli jednoglasno, odbornici iz različitih političkih partija i različitih nacionalnosti. Tuzla je i tada, kao i sada, njegovala bogatsvo različitosti, zajedničkog života i antifašizma - rekao je Lugavić.
Grad Tuzla je danas, odavanjem počasti i polaganjem cvijeća te svečanom sjednicom Gradskog vijeća obilježio 4. april 1992. godine, Dan kada je Tuzla stala u odbranu Bosne i Hercegovine.
comment
prikaži komentare (0)
POVEZANO
2026 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.