Bosna i Hercegovina izdvaja svega 0,9 posto BDP-a za odbranu što je daleko od cilja od dva posto koliko preporučuje NATO svojim članicama, a Oružanim snagama BiH trenutno nedostaje oko 1.500 profesionalnih vojnih lica, kao i oprema po NATO standardima koja bi poboljšala kopnenu i zračnu mobilnost.
Prema posljednjim podacima, i većina od 32 članice NATO saveza ne izdvaja dva posto BDP-a za odbranu, dok s druge strane, kada je u pitanju regija, Srbija koja kao i BiH također nije članica Sjevernoatlantskog saveza, samo je u prošloj godini na odbranu potrošila milijardu i 510 miliona dolara, što je oko dva posto srbijanskog BDP-a i to je najveći iznos u novijoj historiji te zemlje izdvojen za odbranu.
Povećanjem izdvajanja BDP-a, od trenutnih oko 0,9 do projektiranih dva posto stvorile bi se pozitivne pretpostavke za sveukupan progres Oružanih snaga BiH, povećala njihova efikasnost, osposobljenost, profesionalnost, interoperabilnost i kompatibilnost sa snagama zemalja članica NATO-a i EU-a, ocijenili su u razgovoru za Fenu iz Ministarstva odbrane BiH.
Što se tiče opremljenosti (naoružanja i vojne opreme), iz Ministarstva kažu kako je ono što u ovom trenutku najviše nedostaje oprema po NATO standardima koja bi poboljšala kopnenu i zračnu mobilnost.
Dalje naglašavaju da su Oružane snage razvile 16 projekata kroz koje su jasno odredili potrebe za njihovu buduću modernizaciju.
- U budućnosti očekujemo da će planirana finansijska sredstva za realizaciju navedenih projekata modernizacije biti dostupna odnosno na raspolaganju OSBiH kako bismo ih realizirali te unaprijedili stepen opremljenosti komandi i jedinica OSBiH - ističu iz Ministarstva.
Dodaju i da dosadašnje kretanje i nivo realizacije odobrenog budžeta nisu pratili dinamiku i nivo potreba razvoja i opremanja Oružanih snaga BiH koja je, napominju, ispod nivoa finansiranja oružanih snaga zemalja u okruženju, ali i uopće međunarodnih trendova.
S obzirom na to da je jedan dio opreme dotrajao, a naslijeđen je od entitetskih vojski, dio opreme i sredstava namijenjenih popuni komandi i jedinica OSBiH nabavljen je i putem donacija. Donacije i finansijska pomoć za OSBiH realiziraju se kroz međunarodne sporazume, ugovore i dr., čiji je potpisnik Ministarstvo odbrane BiH ili Vijeće ministara BiH, ocjenjuju iz Ministarstva.
U tom smislu ističu nabavke, kroz program donacije s prijateljskim zemljama, motornih vozila, opreme za jedinicu za uništenje NUS-a i deminiranje gdje su nabavljena nova motorna vozila za prijevoz opreme EOD timova i najsavremenija robotska zaštitna oprema za pripadnike EOD tima, te potrebna oprema za zračne snage, vojnu policiju i Bataljonsku grupu lake pješadije.
Kako ističu, od nadležnih institucija očekuju maksimalnu podršku pri realizaciji Plana nabavki i opremanja OSBiH koji su koncipirani na razvojnim principima, ne samo kroz budžetska sredstva, već i drugim zakonom dozvoljenim garancijama.
S druge strane, zbog prirodnog ciklusa (penzionisanja, isteka ugovora i drugo), trenutno Oružanim snagama nedostaje oko 1.500 profesionalnih vojnih lica, a kako kažu, ove je godine u planu uposliti oko 1.300 novih lica.
Upitani o uvođenju vojnog roka, odgovaraju kako je ukidanje vojnog roka bio dio reforme odbrambenog sistema u našoj zemlji, dakle dio jednog djelotvornog procesa stvaranja jedinstvenog Ministarstva odbrane BiH i jedinstvenih, modernih i operativnih Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
- Eventualno uvođenje obveznog služenja vojnog roka zahtijevalo bi detaljnu analizu i planiranje te bi se tek na osnovu izrađenog plana moglo govoriti o svim aspektima koji bi utjecali na jedan takav složen proces kakav bi uvođenje vojnog roka bio za državu BiH - navode pa dodaju da na osnovu navedenog Ministarstvo odbrane BiH smatra da se nisu stekli potrebni uvjeti za elaboriranje ove teme.