Klanjanjem kolektivne dženaze danas je u Memorijalnom centru "Kamičani" u Kozarcu okončano obilježavanje Dana sjećanja na žrtve ratnog zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini rijeke Sane.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović, koji je predvodio kolektivnu dženazu, poručio je da juli u životima i kolektivnoj memoriji bošnjačkog naroda ostaje mjesec najdublje tuge i bolnih sjećanja.

Kazao je da se svake godine u ovom periodu iznova proživljava ista bol, uz odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici i prisjećanje na stravične zločine s elementima genocida počinjene u dolini rijeke Sane.

- Dug je i pretežak spisak mjesta na kojima je naš narod bio izložen svirepoj eliminaciji od strane onih koji su izgubili svaku ljudskost. Danas smo ponovo ovdje, na šehidskom mezarju u Kozarcu, ispred zemnih ostataka nevino ubijenih ljudi, žena i djece - rekao je Kavazović.

Dodao je da se u toj dubokoj tuzi osjeća i tračak olakšanja jer su, nakon decenija traganja, pronađeni posmrtni ostaci žrtava kako bi im bila klanjana dženaza i podignuti bijeli nišani.

Istakao je da bol porodica dodatno otežava činjenica da se i danas, više od tri decenije nakon zločina, traga za posmrtnim ostacima stotina ubijenih ljudi iz ovog kraja.

- Njihove kosti ni nakon više od tri decenije nisu pronašle smiraj, jer oni koji su zločine osmislili i izvršili i dalje kukavički šute. Zastrašujuća je i sama pomisao na to da su tragovi svjesno skrivani, a tijela žrtava komadana i premještana iz jedne masovne grobnice u drugu - naglasio je reisul-ulema.

Poručio je da je, zarad budućih generacija i savjesti cijelog čovječanstva, obaveza istinu iznijeti na svjetlo dana.

- Ona mora biti trajna opomena o tome šta je u stanju učiniti pomračeni um zadojen mržnjom. Mi od te borbe za istinu i pravdu nećemo, s Božijom pomoći, odustati - rekao je Kavazović.

Uputio je poziv svima koji imaju bilo kakva saznanja o grobnicama nevino ubijenih da prekinu šutnju i pomognu u pronalasku preostalih žrtava.

Obraćajući se prisutnima, kazao je da je preživjelima suđeno da nose svoju bol, ali i da nastave živjeti ponosno i dostojanstveno.

- Naša je sveta dužnost da ustrajemo u pravnoj borbi i učinimo sve što je u našoj moći da se svi zlikovci privedu pravdi. Pozivam naš narod na duhovnu budnost i povratak istinskim vrijednostima naše vjere, koje su nam najbolji štit od moralne degradacije - poručio je.

Sa šehidskog mezarja u Kozarcu ponovo je pozvao na jedinstvo i odgovornost.

- Pogledajmo u ove bijele nišane i izdignimo se iznad sebičnosti i sitnih zavada. Zabluda je vjerovati da ćemo se spasiti povijanjem glave pred zlom - zaključio je reisu-l-ulema Kavazović.

Tokom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ratnog zločina s elementima genocida u Prijedoru i dolini rijeke Sane poručeno je da kultura sjećanja predstavlja obavezu prema žrtvama, ali i upozorenje budućim generacijama na posljedice negiranja ratnih zločina i genocida.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je u obraćanju na komemoraciji poručio da se od borbe za istinu i pravdu, traganja za nestalima i procesuiranja odgovornih za ratne zločine u Prijedoru i dolini Sane nikada ne smije odustati.

Organizatori komemoracije podsjetili su da se ovaj datum i dalje službeno obilježava kao dan žalosti samo na području Unsko-sanskog kantona.

Ovogodišnji program bio je posvećen logoru Trnopolje, jednom od tri prijedorska logora formirana u maju 1992. godine, kroz koji su prošle hiljade bošnjačkih i hrvatskih civila.

Istraživač zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava te zaposlenik Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine Mujo Begić kazao je da je Trnopolje bilo mjesto masovnog zatočenja žena, djece i starijih osoba, ali i prisilnih deportacija, sistematskog zlostavljanja i seksualnog nasilja.

- Logor Trnopolje formiran je 26. maja 1992. godine odlukom Kriznog štaba tadašnje Srpske opštine Prijedor, zajedno s logorima Omarska i Keraterm. Kroz njega je prošlo otprilike 23.000 Bošnjaka i Hrvata iz prijedorske regije, uglavnom žena, djece i starijih osoba, koji su bili zatočeni u uvjetima ispod svakog ljudskog dostojanstva - rekao je Begić.

Posljednji smiraj danas su pronašli Azmir Hajrudin (24), najmlađa žrtva ovogodišnje dženaze, Hase Omić (74), Adem Hopovac, Jusuf Jelečević i Muhamed Cerić.

Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su na različitim lokalitetima, među kojima su Kruhari, Ljubija, Sanski Most i Čarakovo. Neka tijela ekshumirana su još 1997. godine, dok se na konačnu identifikaciju i ukop čekalo gotovo tri decenije. U skladu sa željama porodica, nakon zajedničke dženaze u Kamičanima žrtve će biti ukopane u različitim mjesnim mezarjima.