Redovna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine bila je prilika da se, između ostalog, otvori i pitanje koliko je zapravo "redovan" rad Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Na to je ukazao šef Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda Muamer Zukić, koji je poručio da su hitne i telefonske sjednice Vlade postale gotovo standardan model upravljanja Federacijom, iako bi prema pravilima trebale biti izuzetak.

Naveo je da je analizom pedesetak sjednica utvrdio da je većina održana upravo u hitnom ili telefonskom formatu, uz ocjenu da se "država praktično vodi telefonski".

 Zukić je kazao da Vlada FBiH svoje nadležnosti primarno završava na sjednicama, sjednice su u pravilu redovne, i dugo se radilo na tome da se dođe do rješenja kako Vlada treba da funkcionira.

- Postoje hitne sjednice, propisane su kao izuzetak, postoje čak i telefonske, a to baš kada ne može nikako drugačije. Uzeo sam kao uzorak nekih 50 sjednica Vlade i od toga je većina bila hitne i hitne telefonske. Ovo je za rubriku vjerovali ili ne. Očigledno su telefonske sjednice postale model upravljanja. Na ovim sjednicama se donose supervažne olduke, poput zaduženja, imenovanja i smjena, praktično se država vodi telefonski. Neozbiljnost i proizvoljnost i izigravanje sa institucijama. Kada postavim pitanje nikada ne dobijem odgovor, ali pitanje je koliko je Vlada FBiH do sada održala hitnih sjednica i pod kojim uvijetima su održane - pitao je Zukić.

Delegati su kroz pitanja i inicijative otvorili niz tema iz oblasti zdravstva, sigurnosti, boračkih prava, zaštite okoliša i rada institucija.

Posebna pažnja posvećena je problemu biomedicinski potpomognute oplodnje nakon zatvaranja klinike za umjetnu oplodnju, zaštiti planine Prenj, pitanju femicida i kontrole oružja, kao i pravima djece šehida i poginulih boraca.

Fatima Gavrankapetanović, delegatkinja, uputila je inicijativu Federalnom ministarstvu zdravstva zbog zatvaranja klinike za umjetnu oplodnju, tražeći hitne mjere za očuvanje embrija i omogućavanje pacijentima da svoj biološki materijal prebace u druge klinike.

Naglasila je da nadležne institucije ne smiju ostati nijeme na ovaj problem.

Također je postavila pitanja Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH nakon održane konferencije o plućnoj hipertenziji na kojoj, kako je navela, nije bilo predstavnika ministarstva i zavoda.

Zatražila je informacije o tome koji se lijekovi za liječenje plućne hipertenzije nalaze na federalnim i kantonalnim listama, koliko je registrovanih oboljelih, postoji li registar pacijenata, zbog čega oboljeli nemaju adekvatan pristup terapiji, te da li su nadležne institucije održale sastanke i poduzele hitne mjere.

Vildana Bešlija, delegatkinja, uputila je inicijativu Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Federalnom MUP-u za hitno pokretanje izmjena zakona o agencijama za zaštitu ljudi i imovine, posebno u dijelu koji se odnosi na nošenje i kontrolu oružja. Istakla je da su posljednji slučajevi femicida ozbiljno otvorili pitanje osoba koje posjeduju i koriste oružje, ali i odgovornosti agencija koje takvim osobama povjeravaju oružje.

Posebno je upozorila na blage kazne, te zatražila izmjene zakona koje bi omogućile privremeno ili trajno oduzimanje licenci osobama koje krše pravila, obavezne psihološke procjene za osobe koje nose oružje, oduzimanje oružja zaposlenicima protiv kojih postoje dokazi o nasilju u porodici, kao i jačanje inspekcijskog i upravnog nadzora.

Delegatkinja Samra Imširović postavila je pitanja Federalnom MUP-u i Federalnoj upravi policije o posljednjim aktivnostima FUP-a, kadrovskim kapacitetima i planiranim mjerama prevencije u zaštiti djece. Zatražila je informacije o dodatnim aktivnostima usmjerenim na zaštitu roditelja i djece, kao i o mogućem pooštravanju kaznene politike za iskorištavanje djece.

Delegatkinja Vesna Saradžić govorila je o potrebi integralne zaštite planine Prenj, navodeći da ovaj planinski masiv sa svojim biodiverzitetom i zalihama pitke vode predstavlja jedno od najvažnijih područja prirodne zaštite u Federaciji BiH.

Upozorila je da se trenutnim prijedlogom zaštite izostavljaju dijelovi Prenja koji pripadaju Mostaru i Jablanici, ocijenivši da je administrativna podjela ekološki neodrživa. Naglasila je da bi bez integralne zaštite značajni dijelovi planine mogli biti izloženi degradaciji i sječi šume, te inicirala hitan sastanak nadležnih kako bi se postigao konsenzus o zaštiti Prenja kao cjeline od značaja za cijelu Federaciju BiH.

Delegatkinja Jelena Pekić pridružila se inicijativi Fatime Gavrankapetanović, upozorivši da biološki materijal i embriji trenutno nemaju adekvatne uvjete za pohranu, zbog čega postoji ozbiljna opasnost za pacijente. Od Federalnog ministarstva zdravstva zatražila je da se hitno omogući prebacivanje biološkog materijala u druge klinike.

Istovremeno je pozvala nadležne institucije, uključujući  POSKOK, kantonalna i federalna tužilaštva, da postupaju po prijavama i ovaj predmet tretiraju kao prioritet.

Delegat Emir Dautović pokrenuo je inicijativu prema Federalnom ministarstvu za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata, tražeći jasno preciziranje statusa djece šehida i poginulih boraca.

Naveo je da postojeće zakonsko rješenje u praksi stvara probleme osobama koje nikada nisu uvedene u invalidnine, čime im je uskraćeno ostvarivanje prava.

Dautović je tokom obraćanja govorio i o zastavi sa ljiljanima, ističući da je riječ o zastavi svih građana Bosne i Hercegovine, a ne ratnom simbolu, kako je neki pokušavaju predstaviti. Zahvalio se Draganu Čoviću na osudi dešavanja (sramnog skandiranja) na jednoj sportskoj utakmici (Zrinjski - Velež u Kupu BiH), kao i građanima Širokog Brijega na, kako je rekao, odnosu prema državi (jer su izviždali i istjerali sa groblja europarlamentarku Željanu Zovko).

Delegat Ivo Tadić upozorio je na probleme u provođenju izmjena Zakona o PIO-u i seta boračkih zakona, navodeći da ratni vojni invalidi sa 60 posto invaliditeta i više imaju pravo na penziju, ali da se u praksi pojavljuju ozbiljni problemi kod ostvarivanja tog prava.

Kazao je da dio zahtjeva prema Zavodu PIO nailazi na prepreke zbog sporazuma sa Republikom Hrvatskom, ocijenivši da su pojedini korisnici dovedeni u zabludu. Prema njegovim riječima, problem posebno pogađa pripadnike Armija Republike Bosne i Hercegovine, te je najavio potrebu za novim izmjenama zakona.

Delegat Fahrudin Čolaković izjavio je da je dobio odgovore većine institucija o kretanju broja zaposlenih u posljednje tri godine, navodeći zabrinutost zbog gubitka velikog broja radnih mjesta u kratkom periodu, uprkos istovremenom povećanju zapošljavanja u javnom sektoru.

Govoreći o boračkom dodatku, optužio je Vladu Federacije Bosne i Hercegovine da je, kako je naveo, iznevjerila boračku populaciju, poručivši da će insistirati na usvajanju boračkog dodatka i pozvao vlast da konačno završi taj proces.

Delegat Haris Zahiragić postavio je pitanje Vladi Federacije Bosne i Hercegovine o tome da li je imala pravo preče kupovine Željezare i zbog čega nije iskoristila takvu mogućnost.

Upitao je kako je dozvoljeno da tako važno strateško preduzeće završi u rukama, kako je naveo, sumnjivog investitora, čije su se namjere kasnije pokazale problematičnim.

Drugo pitanje odnosilo se na ostvarivanje prava na naknadu troškova sahrane nakon smrti korisnika penzije.

Zahiragić je upozorio da se građanima odbija isplata naknade ukoliko se penzija nije isplaćivala na teritoriji Federacije BiH, što, prema njegovim riječima, dovodi do diskriminacije povratnika koji žive u entitetu Republika Srpska ili su se tamo preselili.

– Ako je problem u propisu, onda neka federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić ovo shvati kao inicijativu, jer ljudi koji su se vratili na svoja ognjišta moraju imati ista prava kao i građani u Federaciji BiH – poručio je Zahiragić.

Zatražio je i da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine hitno osigura finansijski okvir za izgradnju dionice autoputa Žepče – Tuzla, ubrza rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, te da u roku od tri mjeseca informiše javnost i Parlament o poduzetim aktivnostima.