open-navfaktor-logo
search
Iz iskustva
Caritas BiH i Pomozi.ba o humanitarnim prevarama: Mi nažalost moramo biti i istraživači
Današnje vrijeme nije imuno na razne prevare, a to se odnosi i na humanitarno-karitativno djelovanje pojedinaca, organizacija i svih drugih.
28.11.2022. u 22:14
get url
text
Prosijačenje

U posljednjih 10 godina koliko Udruženje Pomozi.ba aktivno radi na pomoći socijalno ugroženim i oboljelim građanima susretali su se sa različitim pokušajima prevara.

- Bilo je ljudi koji su se prijavljivali za pomoć iako im nije bila potrebna. Prijavljivali su se lažnim ili zastarjelim liječničkim nalazima, bez ispravnih potvrda o primanjima ili drugim potrebnim dokumentima. Također smo imali situacije kada su se pojedine osobe predstavljale našim volonterima tražeći od građana novac na ulici. Takve slučajeve smo prijavili nadležnim institucijama, a u posljednje vrijeme nismo više imali sličnih situacija – kazala je Maja Arslanagić-Hrbat, glasnogovornica Udruženja Pomozi.ba.

Sa ovom vrstom prevare susreo se i Caritas BiH. U martu ove godine, iz Caritasa BiH su upozorili da su se u Sarajevu pojavile sumnjive osobe koje se lažno predstavljaju kao uposlenici Caritasa, pojašnjavajući da su ciljana skupina prevaranata starije osobe kojima obećavaju poveću finansijsku donaciju Caritasa uz uvjet da im ispune upisnicu s traženim informacijama koje će prevarantima kasnije poslužiti za nezakonite radnje.

Udruženje Pomozi.ba, kao i Caritas BiH, svakodnevno zaprimaju desetke zahtjeva za različite vrste pomoći, a odgovornost koju nose je ogromna, zbog čega svaki zahtjev moraju istražiti i provjeriti kako ne bi došlo do zloupotrebe.

- Mi smo pooštrili interne procedure i generalno obavljamo mnogo više provjera nego ranije, kako nam se ne bi desilo da nas i naše donatore, neko prevari. U ovisnosti od vrste pomoći koju osobe traže, potrebno je da prilože i adekvatnu dokumentaciju, odnosno dokaze o trenutnom imovinskom, finansijskom, ili zdravstvenom stanju. Pored ličnih dokumenata, tražimo liječničke nalaze, predračune klinika, uvjerenja o primanjima ili potvrde iz ustanova za socijalni rad. Također, ukoliko nam je neki slučaj sumnjiv, koristimo se dodatnim provjerama putem interneta, kontaktiramo lokalne zajednice, centre za socijalni rad, bolnice, izlazimo na teren, a sve kako bismo se uvjerili u tačnost dobijenih informacija. I kada uplaćujemo novac za liječenje, obnovu kuće ili drugu vrstu pomoći našim korisnicima, uplaćujemo ga direktno klinikama, apotekama, izvođačima radova kako ne bi bilo slučajeva da se donirani novac potroši u neke druge svrhe. Prilikom obrade svih zahtjeva, mi nažalost moramo biti i istraživači i to zaista jeste jako mukotrpan posao, ali velika je odgovornost raspolagati tuđim novcem, zbog čega se zaista maksimalno trudimo da sve donacije odu isključivo u ruke onih kojima su itekako potrebne – ističe glasnogovornica Udruženja Pomozi.ba.

Međutim, iako su se uvjerili i svjesni su da postoje ljudi koji su spremni zloupotrijebiti humanost drugih, iz njihove perspektive broj pokušaja prevara nije toliko velik niti su prevare toliko česte, kada se uzme u obzir broj ljudi kojima su zaista pomogli u najtežim životnim trenucima.

Direktor Caritasa BiH ističe da oni kao i Pomozi.ba vrše provjere kako ne bi došlo do zloupotrebe, ali da ih osobe koje traže pomoć često zbog toga verbalno napadaju smatrajući da im je Caritas dužan pomoći.

- Svakim danom, lično i putem e-maila primamo molbe, pritisnuti smo traženjem pomoći s raznim namjerama. Rijetke su osobe i ustanove koje uz molbu dostave dokazivu dokumentaciju o utemeljenosti molbe, ali mnogo više je neutemeljenih molbi. U traženju podrške često molitelji znaju biti teški u komunikaciji s neutemeljenim izjavama pa čak i vrijeđanjima, kako to da Caritas nema i ne može dati traženu pomoć ili donaciju. Primanje i dobijanje pomoći prisutno je sve do današnjeg dana uz česta tumačenja kako je to njihovo pravo. Pravo je osobe u nevolji i sirotinje tražiti i dobiti pomoć od Caritasa ukoliko je u mogućnosti, ali nikako pravo svih stanovnika koji zatraže pomoć. To je obaveza države da se brine za svoje stanovništvo. Mora se znati kako Caritas prosi kako bi drugima pomogao i ne može računati na bilo kakvu pomoć državnih struktura. U Caritasu uglavnom traže kakve takve sigurne dokaze o potrebi konkretne osobe – pojašnjava mons. Tomo Knežević, direktor Caritasa BiH te dodaje kako ne postoje načini kvalitetnog i odgovornog prepoznavanja prevare s konkretnim učincima.

Međutim, postoje neke osnovne provjere koje mogu pomoći građanima da prepoznaju lažnu humanitarnu akciju, odnosno humanitarnu prevaru.

- Neophodno je da preispitamo da li osobe koje traže pomoć zaista je trebaju. Trebamo se zapitati gdje je objavljena ili ko sprovodi tu humanitarnu akciju. Da li postoje ikakvi dokumenti koji potkrepljuju to stanje?! Sve to treba provjeriti, a internet i društvene mreže olakšavaju taj proces. Kada vidite da neko na Facebooku godinama prikuplja pomoć za određenu stvar, a da nema nikakvog napretka ili pomaka, to je već prvi alarm da nešto nije uredu – upozorava Arslanagić-Hrbat.

Prosjačenje je stvarnost našeg bosanskohercegovačkog okruženja, ali takva situacija je ista širom svijeta od bogatih do siromašnih zemalja. Prosjačenje je odavno postalo profesija pa su građani skeptični i u pružanju takve pomoći. 

- Generalno je teško "na prvu" procijeniti da li je nekome potreban novac ili ne. Ali ono što je sigurno jeste da na ulicama ima dosta žrtava prinudnog rada i prosječenja. S druge strane, ljudi kojima je istinski potrebna pomoć imaju kome da se obrate jer u Bosni i Hercegovini postoje različite humanitarne organizacije i socijalne ustanove kojima se mogu prijaviti za pomoć - ističe Arslanagić-Hrbat.

Iz Caritasa ističu da "osim romske populacije koja je uglavnom prepuštena sama sebi i vlastitom snalaženju, brojna su prosjačenja osoba s 'potrebom' ili 'bez potrebe', a posebno je pitanje podrške raznim i brojnim molbama za liječenje ili za druge aktivnosti". 

- U ovakvoj situacija država mora pokazati senzibilnost i odgovornost za sve njezine stanovnike kako bi dobile posao i živjele od svoga rada, ali isto tako zakonski uredila načine traženje podrške za razna liječenja kako u zemlji, tako i u inostranstvu. U našem bližem i daljem okruženju topla voda je poodavno otkrivena s obzirom na zakonsko uređenje ove problematike - dodaje direktor Caritasa BiH Knežević.

Sagovornici ističu da pravna država mora imati izgrađenu zakonsku regulativu i odgovoran odnos prepoznavanja i reagiranja, a da građani moraju izgrađivati osjećaj odgovornosti za čovjeka u nevolji i poklanjati dio svojih materijalnih dobara.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.