Bilateralna saradnja između Bosne i Hercegovine i Crne Gore je dobra, prijateljski odnosi nisu opterećeni otvorenim pitanjima, ali postoji prostor za unapređenje saradnje u brojnim oblastima, poručio je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović nakon sastanka sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem koji se nalazi u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini.

Milatović je ranije danas dočekan u Sarajevu uz najviše državne i vojne počasti. Nakon toga održan je sastanak s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisom Bećirovićem, Željkom Cvijanović i Željkom Komšićem, a zatim i bilateralni sastanak delegacija dviju država.

Bećirović je podsjetio da je ova posjeta nastavak dinamičnih vanjskopolitičkih aktivnosti.

- Drago nam je da je došlo do ove posjete, koja treba da dodatno ojača sveukupne međudržavne odnose između Bosne i Hercegovine i Crne Gore - kazao je Bećirović.

Zahvalio je Milatoviću na pomoći Crne Gore područjima koja su u oktobru pogođena poplavama i klizištima u Bosni i Hercegovini.

- Kada je riječ o današnjim razgovorima, mislim da je naša zajednička ocjena da su razgovori bili otvoreni, sadržajni i prijateljski. Naš susret je protekao u pozitivnoj atmosferi, sa željom da nastavimo pozitivne trendove. U pogledu bilateralne saradnje između Bosne i Hercegovine i Crne Gore, možemo konstatovati da su to dobri, prijateljski odnosi koji nisu opterećeni nikakvim otvorenim pitanjima, ali, isto tako, vidimo prostor za unapređenje naše saradnje u brojnim oblastima kao što su infrastrukturno povezivanje, energetika, turizam, nauka, obrazovanje, sigurnost i brojne druge - istakao je Bećirović.

U pogledu infrastrukturnog povezivanja dviju država, Bećirović je kazao da su zajednički konstatovali da se neke stvari u narednom periodu moraju značajno ubrzati.

- Želimo da dinamiziramo proces izgradnje mosta Tara i pristupnih puteva prema tom mostu, želimo da reaktueliziramo pitanje željezničke pruga Čapljina - Trebinje - Nikšić, da ukažemo i na važnost Jadransko-jonskog puta, koji prolazi i kroz Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu - pojasnio je Bećirović.

Konstatovali su da su do sada potpisali više od 50 važnih sporazuma, ali da ih ima još koji bi značajno mogli unaprijediti saradnju.

- Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine i Crne Gore je u 2023. godini iznosila 785 miliona KM ili 401 milion eura. To je rekordna vanjskotrgovinska razmjena. Ali, prostor za našu privrednu saradnju je puno veći, u narednom periodu i o tome želimo da razgovaramo danas i na Poslovnom forumu. Saglasni smo da postoje brojne oblasti u kojima možemo unaprijediti našu ekonomsku saradnju - dodao je Bećirović.

Željka Cvijanović je kazala da ova posjeta treba da bude potvrda dobrih odnosa.

- Prioritet građana i jedne i druge države jeste da se unaprijedi infrastruktura i mislim da na tome možemo zajednički da radimo. Interes je da se konačno završi ili realizuje sve ono što smo dogovorili vezano za integrisanje graničnih prelaza i mislim da će to biti korisno i građanima - dodala je Cvijanović.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić kazao je da su dvije delegacije konstatovale da su odnosi između Bosne i Hercegovine i Crne Gore odlični te da ima prostora za širenje saradnje.

Izrazio je nadu da će današnji Poslovni forum Bosna i Hercegovina - Crna Gora moći dati poticaj daljem proširenju robne razmjene.

- Činjenica jeste da postoje neka otvorena pitanja između naših zemalja, ali definitivno ne pitanja koje opterećuju naše odnose i nisu povod ni za kakva zatezanja između dvije države. Ona se polako rješavaju, mogu, naravno, i brže - rekao je Komšić, govoreći o naknadi za potopljeno zemljište.

Podsjetio je u tom kontekstu da su hidroelektrane na Trebišnjici od 1. januara ove godine crnogorskoj opštini Nikšić retroaktivno počele isplaćivati hidroakumulacijske naknade za potopljeno zemljište i to na godišnjem nivou od 600.000 eura.

- Ja mislim da je to i jedan primjer kako se mogu i neke stvari, koje su otvorena pitanja, rješavati u jednoj izuzetno prijateljskoj atmosferi u skladu sa dobrosusjedskim odnosima - dodao je Komšić.

Milatović je izjavio da je njegova posjeta glavnom gradu Bosne i Hercegovine znak kontinuiteta prijateljskih odnosa između dviju zemalja, te je izrazio žaljenje zbog stanja putnog pravca Podgorica - Sarajevo. Na početku obraćanja izrazio je saučešće porodicama stradalih u nedavnim poplavama u BiH.

Također je kazao da je dobrosusjedska saradnja koja se temelji na međusobnom poštovanju, povjerenju i uvažavanju imperativ crnogorske vanjske politike.

- Dobrosusjedska saradnja je jedan od tri glavna vanjsko-politička prioriteta Crne Gore, pored našeg kredibilnog članstva u okviru NATO saveza i ubrzanja našeg evropskog puta, a usudit ću se da kažem možda i najvažniji prioritet zbog prošlosti koju zajednički dijelimo i siguran sam budućnosti koju zajednički imamo - rekao je Milatović.

Dodao je da se ključni aspekti saradnje između BiH i Crne Gore odnose na ulaganja u infrastrukturne projekte sa ciljem efikasnijeg povezivanja dviju zemalja.

- Ja sam iz Podgorice sinoć došao preko Šćepan Polja i mogu samo da izrazim osjećaj tuge zbog stanja u kom je putni pravac Sarajevo - Podgorica. Istovremeno želim da izrazim osjećaj radosti što su u proteklih par godina napravljeni neki koraci u dobrom pravcu u dijelu unapređenja putnog pravca. Da nas sve ovdje podsjetim da su Sarajevo i Podgorica u regiji u geografskom smislu dva najbliža glavna grada, udaljena oko 170 kilometara, ali nažalost kada prelazite taj putni pravac od Sarajeva do Podgorice to ne izgleda tako - rekao je Milatović.

Crnogorski predsjednik je dodao da je izgradnja zajedničkog mosta na rijeci Tari jedan važan korak u obnovi putnog pravca između Sarajeva i Podgorice.

- Želim i danas odavdje iz Sarajeva da uputim apel svim nadležnim organima u BiH da stave fokus na posebno onaj dio između Foče i granice sa Crnom Gorom - kazao je Milatović.

On je dodao da je dodatno unapređenje ekonomske saradnje važno za BiH i Crnu Goru.

- Crna Gora je zainteresovana za izgradnju željeznice koja bi povezivala Čapljinu i Nikšić i na taj način dodatno stavila u funkciju i luku Bar ekonomiji BiH. Također, važan prioritet infrastrukturne povezanosti između BiH i Crne Gore je izgradnja Jadransko-jonskog autoputa, jednog od prioriteta Crne Gore - kazao je Milatović.

Dodao je da BiH i Crnu Goru dodatno povezuju i evropske integracije.

- Crna Gora je odlučno krenula putem reformi sa jasnom vizijom i jasnim ciljem da postane 28. zemlja članica EU 2028. godine. BiH je također započela svoj evropski put i to nas, kao dobrog susjeda, istinski raduje - rekao je Milatović, čestitajući BiH na otvaranju poglavlja.

Izrazio je nadu da je u Crnoj Gori trenutno sazrela politička svijest o neophodnosti dodatno reformskog napora, a sve u svjetlu završetka našeg evropskog puta.

- Ukoliko bi Crna Gora postala nova zemlja članica EU 2028. godine da bi to bio dobar primjer, prije svega javnosti u svim zemljama regije da je proces proširenja živ. Znate da javnost u nekim zemljama regije pomalo postaje skeptična kada je u putanju evropska budućnost. Upravo bi primjer Crne Gore i članstvo moglo pokazati svim skepticima da je proces pridruženja živ, da se dešava i da na taj način pokažemo svim zemljama. Da li će se desiti 2028.? Mislim da trenutno postoji dobar trenutak u Briselu, mi ga moramo iskoristiti. Kažu da su upravo zemlje naše regije najbolje u propuštanju dobrih prilika. Iskreno se nadam da to ovoga puta neće biti slučaj i da će Crna Gora svojim primjerom dati dobar primjer i ostalim zemljama regije - poručio je Milatović.

Milatović će se tokom posjete sastati i sa članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH Draganom Čovićem i Nebojšom Radmanovićem i s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto.

U poslijepodnevnim satima bit će održan i Poslovni forum i b2b susreti Bosna i Hercegovina - Crna Gora koje organizuje Vanjskotrgovinska komora BiH, u saradnji s Privrednom komorom Crne Gore. U okviru plenarnog dijela događaja predviđeno je obraćanje Bećirovića i Milatovića.

Zvanična posjeta Milatovića Bosni i Hercegovini je treća u regionu, nakon Srbije i Hrvatske.