Obraćajući se učesnicima konferencije "Nasljeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma", koje je organiziralo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Hrvatska akademija nauka i umjetnosti (HAZU), Čović je poručio da bi taj minimalan, ali, kako ističe, suštinski iskorak mogao omogućiti BiH i dobivanje statusa kandidata na euroatlantskom putu.

Te integracijske aktivnosti, kazao je Čović, predstavljaju budući iskorak BiH koji nema alternativu.

- Vjerujem kako su međunarodni predstavnici više puta pogriješili prema BiH kada su u pitanju euroatlantske integracije. Posljednji zajednički pokušaj bio je sredinom 2018. godine, kada smo očekivali status kandidata za EU i aktiviranje procesa Partnerstva za mir. Imali smo stvorene preduvjete u BiH za taj bitan iskorak. Nažalost, nakon izbora u oktobru 2018. godine, zbog brutalnog kršenja prava konstitutivnih naroda, imamo potpuni integracijski zastoj ili vraćanje unatrag. Povjerenje među predstavnicima tri naroda je na najnižoj mogućoj razini, što onemogućava novno vraćanje u središte pažnje naš euroatlantski put - kazao je Čović.

Dodao je da kao predstavnici hrvatskog, jednog od tri konstitutivna naroda u BiH poduzimaju različite inicijative kako bi se u sljedećih 6 mjeseci ispunili uvjeti za dobivanje statusa kandidata za EU, nakon usvajanja izmjena Izbornog zakona, a jednako tako da ojačaju razinu saradnje s NATO-om uspostavom Komisije za NATO na razini Vijeća ministara BiH.

- Prevažno je naglasiti da je iduća godina, kao neizborna, prava šansa za učiniti ključne reformske aktivnosti u BiH i otvoriti perspektive euroatlantskom putu BiH - utvrdio je Čović.

U svom obraćaju Čović je poručio i da današnji koncept djelovanja i unutarnja struktura Bosne i Hercegovine vidno odudaraju od izvornog sporazuma.

- Mi smo to nazvali "puzajućim" promjenama koje su proizvod djelovanja različitih međunarodnih faktora u ovih 25 godina. Činjenica da imamo stotinu nametnutih popravaka kroz ustave u BiH, koji nisu prošli predviđenu parlamentarnu proceduru, najbolje ilustrira ambiciju donositelja nametnutih rješenja. Na isti način možemo govoriti o izmjenama Izbornog zakona, nametnutog na sličan način, bez parlamentarne procedure, a najbolja ilustracija izbornih zabluda su bila nametnuta rješenja za Grad Mostar zbog kojih 12 godina nismo mogli organizirati izbore u Mostaru. Da apsurd bude veći, nedavni dogovori o izborima u Mostaru prvi su usuglašeni u Parlamentarnoj skupštini BiH potrebnom ustavnom procedurom - kazao je predsjednik HNS-a.

Suprotno nastojanjima u traženju učinkovitih rješenja za stabilnu europsku BiH su, kako navodi, postojeća zloupotreba i pokušaji neskrivene majorizacije hrvatskog naroda kao najmalobrojnijeg u BiH, kroz uspostavu vlasti u Federaciji BiH bez predstavnika Hrvata. Primarno izbor predstavnika u Dom naroda Federacije BiH i Predsjedništvo BiH glasovima brojnijeg bošnjačkog naroda.

- U posljednje vrijeme bez imalo skrivanja protagonisti takvih politika šalju jasnu poruku hrvatskom narodu nazivajući ga manjinom i kako će taj proces okončati na izborima 2022. godine. Takve izjave možemo svakodnevno čuti od ključnih predstavnika bošnjačkih ili "probosanskih" političkih stranaka ili njihovih glasnogovornika. Krijući se iza koncepta građanskog, s jasnim nakanama izgradnje Federacije BiH kao dominantno, za početak, bošnjačke države. Upravo zbog takvih i sličnih nasrtaja na BiH i njene institucije zabrinjava šutnja međunarodnih predstavnika akreditiranih u BiH, onih istih administracija koje su se utrkivale u nametanju zakonskih i ustavnih rješenja. Upravo danas, kada je više od 80 posto područja BiH ostalo bez predstavnika dva konstitutivna naroda, odnosno rijetke su sredine u kojima imate obilježja multietničnosti ili multikulturalnosti, kakva imamo u Gradu Mostaru, to je udar na BiH - kazao je Čović.

Zbog svih tih nasrtaja brojnošću, uz prešućivanje "zaštitnikā" i "tumačā" Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma, imamo, naglasio je on, najizraženiju institucionalnu krizu u BiH, gdje se "unitarizam i separatizam iščitavaju kroz strategije i dnevne politike ključnih političkih faktora, gdje se zagovornici građansko-unitarnog koncepta doživljavaju kao probosanske, patriotske snage, a svi koji se usude ukazati na historijske vrijednosti bh. društva konstitutivnih naroda i jasnih federalnih odrednica Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma promoviraju u fašiste, redovno i u javnim elektronskim medijima".