Moramo prvo vidjeti i Izborni zakon Bosne i Hercegovine i Centralnu izbornu komisiju (CIK) Bosne i Hercegovine i puno drugih pitanja gdje se brutalno krši Ustav Bosne i Hercegovine, izjavio je u predsjednik HDZ-a Dragan Čović dok je nabrajao uvjete za formiranje vlasti, nakon sastanka sa SNSD-om na kojem su potvrdili daljnju saradnju.

Šta se tačno traži po pitanju CIK-a i šta je konkretno problem s CIK-om, pitali smo HDZ-ove Marinu Pendeš, šefa Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, i Predraga Kožula, šefa Kluba zastupnika HDZ-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Dobili smo identičan odgovor.

- Nećemo ništa komentirati oko toga dok smo u fazi razgovora, pregovora – kazao je Kožul, a i Pendeš je odgovorila da "neće ništa komentirati".

No Pendeš je u aprilu 2025. u parlamentarnu proceduru uputila prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koje tretiraju i CIK. Taj je prijedlog i dalje u proceduri i HDZ traži da ga se usvoji.

Predviđen je drugačiji način izbora članova CIK-a, reklo bi se više ovisan o politici iako HDZ kritizira kako je CIK nelegalan i ispolitiziran. Čak su bili pokrenuti sporovi pred Sudom Bosne i Hercegovine koji je pak utvrdio da je imenovanje članova CIK-a 2020. godine bilo u skladu sa zakonom.

Sada HDZ kroz izmjene Izbornog zakona planira, u prijevodu, smjenu članova CIK-a.

- Stupanjem na snagu ovog zakona, formirat će se komisija za izbor i imenovanje članova CIK-a i pokrenuti procedura izbora i imenovanja članova CIK-a u skladu s odredbama ovog zakona - piše u predloženim izmjenama.

A evo šta su odredbe koje je predložio HDZ. 

Komisiju za izbor i imenovanje članova CIK-a činili bi članovi kolegija oba doma Parlamenta BiH, njih šest, tačnije predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućeg Zastupničkog i Doma naroda.

Po aktuelnom Izbornom zakonu BiH, ovu komisiju čini sedam članova i to dva koje imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine iz reda članova Vijeća, tri imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove Parlamenta BiH iz reda članova te komisije iz Zastupničkog doma i dva člana imenuje predsjednik CIK-a iz reda članova Centralne izborne komisije BiH.

Nadalje, prema prijedlogu HDZ-a, uvjet je da kandidat ne obnaša dužnost u tijelima političke stranke, udruženja ili fondacije organizacijski ili finansijski povezanim s političkim strankama, te da nije uključen u aktivnosti političke stranke.

Za razliku od toga da kandidat "ne obnaša dužnost...", dakle u sadašnjem vremenu, u aktuelnom Izbornom zakonu BiH je precizirano da "ne obavlja niti је u posljednjih deset godina prije kandidiranja obavljao dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizacijski ili finansijski povezanim s političkim strankama", te "da nije biо uključen u bilo kakve aktivnosti političke stranke".

Ono čega nema u prijedlogu HDZ-a, a ima u Izbornom zakonu jeste i uvjet da kandidat nije nosilac izabranog mandata ili član izvršnog organa vlasti, zatim da nije kandidat niti da je bio kandidat za izbore za bilo koji nivo vlasti na posljednjim općim i posljednjim lokalnim izborima, te da mu nije izrečena kazna za radnju koja predstavlja težu povredu izbornih zakona ili propisa u posljednje četiri godine.

Prema prijedlogu HDZ-a, kandidat za člana CIK-a mora imati najmanje deset godina radnog staža s visokom stručnom spremom, a posebna tačka je da ima iskustvo u provođenju izbora i poznavanje izbornog procesa. Nije precizirano koliko. 

Sadašnji Izborni zakon propisuje da je to stručnjak s najmanje pet godina relevantnog iskustva u oblastima u direktnoj vezi s provođenjem izbora.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona propisuje i da Komisija za izbor i imenovanje članova CIK-a mora dostaviti rang-listu kandidata Parlamentarnoj skupštini najkasnije 30 dana prije isteka mandata članova CIK-a. Sada je to 90 dana.

Uz to, predlaže se da Parlamentarna skupština (dakle oba doma, a ne samo Zastupnički kao sada) imenuje članove CIK-a s liste kandidata prema redoslijedu na listi. U aktuelnom zakonu Komisija dostavlja užu listu od najmanje tri rangirana kandidata Zastupničkom domu koji imenuje s liste kandidata, dakle ne mora ići po redoslijedu.