U Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo povećan je broj pacijenata sa gastrointetistalnim tegobama.

Zbog mučnine, učestalog povraćanja, proliva, koje prate malaksalost, povišena temperatura, glavobolja, dehidracija, pomoć ljekara ovih dana traže i stariji i djeca.

Slična situacija je i u JU Dom zdravlja KS gdje su nam kazali da u Odjelima porodične medicine i Pedijatrijskim dispanzerima imaju pacijenata sa simptomima koji upućuju na stomačnu virozu.

Prema riječima dr. Nejre Jonuz-Gušić, specijaliste urgentne medicine u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć, ovih dana javlja im se puno pacijenata koji su boravili na moru odakle su se vratili sa stomačnim tegobama, ali i stranih turista koji traže pomoć zbog iste kliničke slike.

- Šarolika je populacija koja ima slične ili iste simptome. Rekla bih da je podjednaka navala na pedijatrijsku i ambulantu za starije osobe - dodaje Jonuz-Gušić.

Tokom ljeta uobičajna je pojava određenih virusa kao uzročnika gastrointestinalnih tegoba. Najčešće su to rotavirusi koji se, kako kaže Jonuz-Gušić, brzo prenose kapljičnim putem, a inkubacija traje 12 sati.

- U Hitnoj pomoći u bolnicama pacijenti sa lakšom kliničkom slikom ne testiraju se, što znači da u svim slučajevima nemamo dokaza da je riječ o rotavirusu. Međutim, prateći smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o kretanju virusa, po simptomatologiji ljekar izražava sumnju da se radi o virozi - objašnjava doktorica.

Okidač za gastrointestinalne tegobe je i hrana koja se u ljetnim mjesecima brže kvari zbog visokih temperatura.

Zbog toga ljekari insistiraju da se u ovom periodu jedu laganiji obroci obogaćeni svježim voćem i povrćem.

No, kako kaže Jonuz-Guđić, visoke temperature dovode i do bržeg kvarenja voća i povrća, a samo jedan pokvareni plod može izazvati zdravstvene probleme.

- Posebno bi istakla da ljeti čest uzrok crijevnih infekcija mogu biti bakterije, najčešća je iz roda sallmonella, kojom mogu biti zaraženi: piletina, majoneza, jaja te meso koje dugo stoji na visokim temperaturama. Klinička slika, usljed zaraze sallmonellom, puno je teža nego kod viroza, a prate je visoka temperatura, povraćanje, proliv, dehidriranost, pa čak i krv u stolici - naglašava.

Još jedan važan uzročnik bakterijskog trovanja hranom ljeti je i zlatni stafilokok, odnosno staphylococcus aureus.

On u hranu ulazi s kože ili sluznice kolonizirane osobe tokom pripreme hrane te tamo luči enterotoksin otporan na zagrijavanje i kraću termičku obradu.

Ljekari ističu kako se ovakav tip trovanja obično javlja kad se pripremljeni obrok polako hladi te se duže vrijeme nalazi na sobnoj temperaturi, a znamo da je topla hrana odlična podloga za rast zlatnog stafilokoka.

U slučaju pojave simptoma stomačne viroze, kada klinička slika nije teška, pacijent ne bi trebao odmah ići ljekaru.

Iz Hitne pomoći savjetuju mirovanje i nadoknađivanje tečnosti i elektrolita (voda, nezaslađeni čajevi...) te konzumiranje laganije jednostavne hrane koja ne oštećuje sluznicu crijeva (prepečeni hljeb, riža kuhana u vodi...).

- Osnovno pravilo je da kada osoba povrati, u narednih sat do dva ništa ne unosi u organizam. Nakon tog vremena može pomalo, gutljaj po gutljaj, piti nezaslađeni čaj kako bi se izbjeglo ponovno povraćanje. To je recept i u slučajevima proliva kada pacijent uzima još i probiotike i lijekove koje je propisao ljekar kako bi se zaustavila dijareja. U slučajevima kada osoba ima visoku temperaturu i osjeća opću slabost, naročito u pedijatrijskoj populaciji i kod starijih osoba, preporuka je odmah otići ljekaru - ističe Jonuz-Gušić.

Kod viroza, lična te higijena prostora u kojem se živi i hrane koja se priprema i konzumira, presudan je faktor.

- Redovno pranje ruku, lica i radnih površina ključan je faktor kako bi se izbjegle crijevne infekcije. Što se tiče bilo kakve hrane, voća, povrća, koje treba dobro oprati pod mlazom vode, ništa ne bi smjelo biti na sobnoj temperaturi duže od sat vremena. Prerađevine od mesa, perad i jaja treba dobro termički obraditi, a ribu pripremati svježu - savjetovala je Jonuz-Gušić.