Alergije su čest zdravstveni problem koji pogađa mnoge diljem svijeta.

Prema podacima Globalne platforme za pacijente sa alergijama, od 30 do 40 posto ljudi na našoj planeti danas ima jednu ili više alergija, a brojke onih koji se bore sa ovim zdravstvenim problemom u posljednjih 20 godina u stalnom su porastu.

U Bosni i Hercegovini alergije se iz godine u godinu epidemijski šire, kaže prim. dr. Teufik Hadžiosmanović, specijalista za plućne bolesti i TBC, naglašavajući da su najčešće oboljeli mladi ljudi.

A šta je ustvari - alergija?

Prema riječima našeg sagovornika, to je neadekvatan odgovor imunološkog sistema čovjeka na podražaje iz vanjske sredine.

U najvećem broju slučajeva genetski je determinisana, ali okidači za alergije sve češće se pronalaze u modernom načinu života, promjeni prehrane, klimi, životnom stilu, pretjeranoj higijeni, upotrebi raznih preparata, deterdženata.

- U genetskoj šifri ljudi nose genetsku grešku da reagiramo na podražaje prirodnih faktora koji nisu navalentni na organizam, ali ih on prepoznaje kao neprijateljske. To se dešava na nivou imunološkog sistema gdje alergirač ima previše antitijela - imunoglobulina - koji se koriste za dijagnosticiranje alergijskih bolesti - objašnjava Hadžiosmanović.

A alergijske bolesti najčešće se manifestiraju kao vazomotorni rinitis ili alergijska astma kao najteži oblik respiratorne alergije.

- Simptomi koji upućuju na vazomotorni rinitis su: curenje iz nosa bistre tečnosti koju ne možete zaustaviti, kihanje u salvama, svrbež očiju, ali bez temperature. Alergija može uzrokovati i opću slabost organizma, malaksalost. U slučaju astme javljaju se napadi otežanog disanja i kašlja najčešće u noćnim satima kada nastaje tzv. "sviranje" u prsima i osjećaj nedostatka zraka - ističe Hadžiosmanović. 

Tu su i alergije na dlake kućnih ljubimaca i grinja, kućne prašine. Također, postoje još i urtikarije, alergije koje se javljaju na koži, a obično su, prema riječima našeg sagovornika, izazvane inhalatornim alergenima iako to mogu biti i nutrivni alergeni (hrana, lijekovi).

- Alergija se može javiti i kao posljedica fizičkih faktora, ali i neurogenih faktora (stres, fizički napor, sunce, promjena temperature, povećana vlažnost zraka) - dodaje naš sagovornik.

U BiH najviše je inhalatornih alergija koje se javljaju sezonski ili tokom cijele godine.

U sezonske spadaju polenske alergije koje izazivaju biljke koje u Bosni počinju cvjetati već u februaru (lijeska). Polenizacija drveća završava se u junu.

Osim biljaka, već od kraja marta, pa tokom cijelog ljeta, cvjetaju trave, a sezona tzv. sezonskih alergija završava cvjetanjem najpotentnijeg alergena - ambrozije (od početka septembra do kraja oktobra).

- Ljeto je vrijeme i alergijskih reakcija koje se javljaju nakon uboda insekata. Ubodi pčela su vrlo česti, a izazivaju veoma teške reakcije. Nedavno smo u Hercegovini imali slučaj vlasnika jedne velike firme koji je nažalost nakon uboda pčele preminuo. Najčešće se radi o anafilaktičkom šoku koji, ako u tom trenutku kod sebe nemate injekciju, adrenalinski autoinjektor (najpoznatiji primjeri su EpiPen ili Anapen), koju možete sami sebi dati, posljedice mogu biti vrlo ozbiljne - ističe Hadžiosmanović.

Kaže kako je jedina zaštita od sunca izbjegavanje njegovom izlaganju te korištenje preparata sa visokom UV zaštitom.

- Vrlo aktuelna alergija, naročito tokom ljetnih mjeseci, jest hlor iz bazena. Ne daje alergijske reakcije, ali sam kao mineral djeluje na način da izaziva konjuktivitis - govori Hadžiosmanović.

Kad se posumnja na alergiju, pacijent se upućuje na testiranje kojim se utvrđuje tačan alergen, odnosno tačan uzročnik alergijske reakcije.

- Za krvni test potrebna je mala količina krvi iz koje se testira prisutnost antitijela IgE na specifične alergene. Ja sam u svojoj praksi prakticirato da pacijent prvo uradi totalne imunoglobuline IgE koji je ustvari preliminarni test. Dok sam radio u Domu zdravlja Novo Sarajevo, postojao je Phadiatop test koji je sadržavao najveći broj najčešćih alergena. Nažalost, to se tamo više ne radi godinama, kod nas je ta grana poprilično zapuštena, ali u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) moguće je uraditi specifične imunoglobuline kada se odmah određuju pojedinačni alergeni - navodi ljekar. 

Dodaje i kako od 1996. godine u Sarajevu nije moguće uraditi imunosenzibilizaciju.

- Kad se utvrdi da je neka osoba alergična, daju joj se male doze alergena čime se ustvari liječi i sprečava nastanak bolesti, bilo da se radi o vazomotornom rinitisu ili astmi. Nažalost, u Sarajevu nema niko ko bi pravio te reagense kojima se to radi - kaže.

Za alergiju nema lijeka, ali postoje terapije koje olakšavaju život pacijentu.

Hadžiosmanović napominje kako pravilan način liječenja zavisi od historije bolesti pacijenta, simptoma na koje se žali te rezultata testova koji su urađeni.

- Liječenje je različito za vazomotorni rinitis i astmu. Kod vazomotornog rinitisa najčešće se daju antihistaminici, bilo da se radi o tabletama ili sprejevima. U posljednje vrijeme na tržištu postoje sprejevi koji su kombinacija kortikosteroida i antihistaminika, a koji dosta dobro djeluje. Kod te terapije je dobro to što se uključuje samo kad se jave simptomi za razlike od terapije za astmu koja mora biti kontinuirana. Prema preporukama vodiča Svjetske zdravstvene organizacije kortikosteroidi i inhalatori su lijekovi broj jedan. Pored njih današnji sprejevi sadrže i Beta2 agoniste, dugotrajne bronhodilatatore, a pored toga postoje još i dobri lijekovi antileukotrijeni koji se daju za prevenciju i test terapiju kako bi se vidjelo hoće li kod pacijenata izazvati boljitak - navodi. 

Na kraju razgovora osvrnuo se i na, kako kaže, neopravdani strah od  kortikosterioda kod roditelja čija djeca imaju alergije.

- Kortikosteroidi u inhalatornim lijekovima nemaju ona sistemska djelovanja koja imaju kada se uključuju peroralno i parenteralno i zato taj strah nije opravdan. Ono što želim istaći jeste da terapija mora biti kontinuirana, a o njenoj dužini odlučuje ljekar na osnovu kliničke slike - zaključuje Hadžiosmanović.