Ako se ovih dana osjećate loše, ako ste umorni, pospani, razdražljivi, ne brinite, niste jedini.

Za sve je kriv "dobri stari jugo" za koji se od davnina zna da negativno utječe na zdravlje i raspoloženje ljudi. Prema istaživanjima, više od 60 posto svjetske populacije osjeća posljedice juga.

Da to nije nikakva izmišljena stvar niti izvlakuša, pokazuju i primjeri iz prošlosti. Naime, u vrijeme Dubrovačke republike tokom južine bilo je zabranjeno donošene bilo kakvih bitnih odluka jer ljudi nisu bili "pri zdavoj pameti".

Tako je ovih dana. Iz zdravstevih ustanova su nam potvrdili da imaju veliki broja pacijenata, hroničnih srčanih i psihijatrijskih bolesnika. Osim toga, javljaju im se i mlađi, zdravi ljudi, koji se žale na razne tegobe. Kako su nam rekli, loše se osjećaju svi, i pacijenti i ljekari.

Također, apoteke su pune pacijenata.

O ovoj temi razgovarali smo sa specijalistom interne medicine doktoricom  Jasminom Ćorović- Kuburović, koja nam je dala savjete kako ovaj period što bezbolnije prebroditi.

- Kad u BiH "krene jugo", gotovo svi isto kažu: "Teška sam, pospana, nervozna, srce mi preskače, djeca su razdražljiva, ništa mi se ne radi."

Nije to umišljanje. Južina je jedan od najizraženijih meteoroloških utjecaja na organizam i mi ljekari to zaista vidimo u ordinaciji. Tih dana se javljaju pacijenti s povišenim pritiskom, glavoboljama, aritmijama, ali i s pogoršanjem anksioznosti i depresije.

Južina znači promjenu. U kratkom periodu poraste temperatura, poveća se vlažnost zraka, pada atmosferski pritisak, a često i koncentracija kisika u zraku bude nešto niža. Tada se osjećamo umorno, pada koncentracija što nas čini razdražljivima.

Naše tijelo stalno pokušava da održi ravnotežu i svaki nagli "zaokret" u vremenu za nekoga može biti previše . Dakle, nismo "razmaženi". Naše tijelo samo reaguje na vanjski podražaj - kaže doktorica Ćorović-Kuburović.

Osobe koje već imaju dijagnosticiran anksiozni ili depresivni poremećaj, bipolarni poremećaj, pa i hronične psihijatrijske dijagnoze, mogu tih dana biti znatno osjetljivije. Razlog je jednostavan: njihov nervni sistem je već "na ivici" regulacije i svaka dodatna promjena (pa makar to bilo vrijeme) napravi disbalans.

Ugroženi su i kardiovaskularni pacijenti, osobe s povišenim krvnim pritiskom, koronarnom bolešću, anginom pektoris, aritmijama, insuficijencijom srca. Kod njih oscilacije vremena mogu izazvati oscilacije pritiska, češća preskakanja srca, "težinu" u grudima, brže zamaranje.

Dobra vijest je da nismo bespomoćni. Ne možemo zaustaviti jugo, ali možemo pripremiti organizam.

- Kardiovaskularni i psihijatrijski pacijenti tih dana ne bi smjeli zaboravljati lijekove. Naprotiv, ako znate da na promjenu vremena reagujete, tada budite najuredniji.

Toplije i vlažnije vrijeme opterećuje cirkulaciju. Pijte dovoljno vode, smanjite so i teške obroke. Izbjegnite alkohol i višak kofeina jer oni dodatno dižu pritisak i ubrzavaju puls.

Uzmite rehidratacijsku otopinu, pijuckajte rastvor tokom cijelog dana.

Južina često remeti san. Ljudi teže zaspe i bude se umorni. Pokušajte tih dana leći malo ranije, ograničiti ekran, prozračiti prostoriju. Umoran mozak je razdražljiv mozak.

Ono što bih još preporučila jest ne forsirati treninge u najtežem dijelu dana, ali šetnja, lagano istezanje, nekoliko puta duboko disanje je poželjno. Sve to popravlja oksigenaciju i smiruje nervni sistem.

Izbjegavajte stres i konflikte. Ovo zvuči kao kliše, ali nije. Kad je organizam već pod opterećenjem zbog vremena, dodatni emotivni stres će vas puno teže pogoditi. Ako možete, ne otvarajte teške teme tih dana. 

Kardiološkim pacijentima preporučujem da baš u vrijeme južine 2-3 puta dnevno izmjere pritisak i zapišu. Ako su vrijednosti uporno visoke ili su aritmije učestale, to je znak da se javite ljekaru.

Samo to da znamo "sutra će jugo, meni tada bude teže" već umanjuje anksioznost. Najgore je kad ne znamo zašto nam je loše. Onda mislimo da se "nešto strašno dešava". Ponekad i kratka relaksacija, molitva, meditacija ili razgovor s bliskom osobom naprave razliku. Ili jednostavno pustite muziku i plešite desetak minuta – kaže za Faktor specijalista interne medicine i ekspert za UZV srca dr. Jasmina Ćorović-Kuburović.