Tehnički remontni zavod Hadžići uspio je postići impresivan poslovni podvig – akumulirali su više od sedam miliona KM čistog gubitka, potpuno "pojeli" sopstveni kapital i natukli dugove od 21,3 miliona KM, što im je ekspresno donijelo zasluženu crnu značku i negativno mišljenje federalnih revizora.
Dok radnicima duguju milione za doprinose, a državu mole za otplatu dugova na rate, u TRZ Hadžići su patentirali novi model poslovanja, spiskati 9,45 miliona KM na nabavke bez ijednog jedinog papira i dokaza gdje je novac stvarno završio.
Bez ijednog konkursa i javnog oglasa "ugurali" su 60 radnika, na sumnjive ugovore o djelu "skršili" još 730.000 KM, dok se u pozadini valjaju milionski sudski sporovi i fantomske zalihe koje niko, pa ni popisna komisija, ne može pronaći u stvarnom svijetu.
Međutim, pravi šou nastaje u sektoru nabavki, gdje je TRZ Hadžići spiskao nevjerovatnih 9,45 miliona KM bez ikakvog plana nabavki, izvještaja ili bazične dokumentacije, dokazavši da se milionski ugovori i CNC mašine u javnom sektoru FBiH najbolje kupuju po sistemu "vjerujte nam na riječ".
Poredat ćemo sada šta su to sve federalni revizori utvrdili češljajući finansije i rad TZR Hadžići.
Duguju 21,3 miliona KM
Akumulirani gubitak premašio je sedam miliona KM, kapital je negativan, a
obaveze 21,3 miliona KM.
Za nabavke vrijedne 9,45 miliona KM nisu osigurane
odgovarajuće evidencije i dokumentacija, dok je 60 radnika zaposleno bez javnog
oglasa. Na ugovore o djelu potrošeno je više od 730.000 KM.
Tehnički remontni zavod Hadžići d.d., kompanija u kojoj Federacija Bosne
i Hercegovine ima 51 posto vlasništva, dobila je negativno mišljenje Ureda za
reviziju institucija u FBiH na finansijske izvještaje za 2025. godinu, ali i na
usklađenost poslovanja sa zakonima i drugim propisima.
Revizori su utvrdili ozbiljne probleme u finansijskom poslovanju,
zapošljavanju, nabavkama, upravljanju rizicima i internim kontrolama, zbog
kojih nije bilo moguće potvrditi da finansijski izvještaji realno prikazuju
stanje kompanije.
TRZ Hadžići je 2025. godinu završio s neto gubitkom od 1.645.124 KM,
nakon što je godinu ranije gubitak iznosio 2.272.051 KM.
Ukupni akumulirani
gubitak dostigao je 7.056.007 KM, dok je kapital postao negativan i
iznosio minus 894.043 KM.
Kompanija je iskazala ukupne obaveze od 21,3 miliona KM, od čega
se 13,95 miliona KM odnosi na kratkoročne obaveze.
Koeficijent tekuće
likvidnosti iznosio je 0,7, što, prema revizorima, ukazuje na to da Društvo
nije u mogućnosti pravovremeno izmirivati dospjele obaveze iz kratkoročne
imovine.
Milionske obaveze i neizmireni doprinosi
Među najvećim problemima su dugovanja prema dobavljačima, zaposlenima i
državi. Obaveze prema dobavljačima iznosile su gotovo 6 miliona KM, a
samo 187.055 KM nije bilo dospjelo za plaćanje na kraju godine. Preostale
obaveze nisu izmirene u ugovorenim rokovima.
Društvo ima i 4,6 miliona KM obaveza po osnovu plaća, naknada i ostalih
primanja zaposlenih. U tom iznosu su 1,84 miliona KM neplaćenih doprinosa za
PIO, 1,25 miliona KM doprinosa za zdravstveno osiguranje te 655.228 KM
obaveza za neto plaće.
TRZ Hadžići je s Poreznom upravom FBiH zaključio sporazum o otplati duga
po osnovu javnih prihoda u 60 rata. Ukupan dug prema tom sporazumu iznosio je 5,91
milion KM, uključujući glavnicu, troškove prinudne naplate i kamate.
Mjesečna rata iznosi 98.522 KM, a krajnji rok otplate je novembar 2029. godine.
Uprkos akumuliranom gubitku većem od osnovnog kapitala, revizori su
konstatovali da organi upravljanja nisu donijeli provedive mjere za osiguranje
adekvatnosti kapitala i unapređenje poslovanja.
Za nabavke potrošeni više od devet miliona KM bez dokumentacije
Posebno zabrinjava način na koji su provođene nabavke roba, usluga i
radova. TRZ Hadžići za 2025. godinu nije sačinio ni usvojio plan nabavki, nije
imao izvještaj o njihovoj realizaciji, a revizorima nisu predočene evidencije i
dokumentacija na osnovu kojih bi se mogli provjeriti postupci izbora
dobavljača.
Tokom godine ostvaren je promet s dobavljačima od 9.457.243 KM,
ali revizori nisu mogli potvrditi da su sredstva trošena uz osiguranje
konkurentnosti, transparentnosti, jednakog tretmana ponuđača i najpovoljnijih
uvjeta za kompaniju.
Prema navodima rukovodioca komercijalne službe, uobičajena praksa bila je
prikupljanje najmanje tri ponude, dok su se za nabavke iznad 5.000 KM formirale
komisije. Međutim, dokumentacija kojom bi se potvrdilo da su ove procedure
zaista provedene nije prezentovana.
Kompanija, također, nije uredila interne procedure kojima bi se
definisali planiranje, odobravanje, provođenje i kontrola nabavki. Revizori su
upozorili da zbog toga nije moguće potvrditi da je novac trošen transparentno i
ekonomično.
Za ugovore o djelu više od 730.000 KM, bez javnog oglasa zaposleno 60 radnika
Revizori su utvrdili i nepravilnosti prilikom zapošljavanja. Tokom 2025.
godine 60 radnika primljeno je na određeno vrijeme bez javnog oglašavanja,
putem direktnog upućivanja poziva službama za zapošljavanje, što nije u skladu
sa Zakonom o radu, uredbom koja reguliše prijem u radni odnos u javnom sektoru
FBiH i pravilnikom kompanije.
Dodatno, za angažman fizičkih lica putem ugovora o djelu potrošeno je 730.638
KM. Ugovori su zaključivani tokom cijele godine, često s istim osobama, za
poslove poput rada mehaničara, pomoćnih radnika u proizvodnji, montera, vozača
i saradnika u finansijama.
Riječ je o poslovima koji su već sistematizovani i predstavljaju redovne
aktivnosti kompanije, a ne privremene i jednokratne zadatke za koje se
zaključuju ugovori o djelu. Revizori zato nisu mogli potvrditi opravdanost
ovakvog načina angažovanja.
Sporne zalihe i potraživanja, sudski sporovi od 3,1 milion KM
Problemi su utvrđeni i u vrednovanju imovine. TRZ Hadžići je na kraju
2025. godine iskazao stalna sredstva u vrijednosti od 8,75 miliona KM,
ali nije procijenio postoje li pokazatelji da je njihova vrijednost umanjena.
Zalihe su iskazane u iznosu od 7,43 miliona KM, uključujući 3,53
miliona KM proizvodnje u toku. Za najveći dio nedovršene proizvodnje,
evidentirane još 2024. godine, revizorima nije predočena dokumentacija koja bi
potvrdila osnov knjiženja.
Ni popisna komisija nije mogla potvrditi da su
podaci o nedovršenoj proizvodnji realni i tačni.
Kompanija nije procijenila ni očekivane kreditne gubitke po
potraživanjima od kupaca od 917.750 KM, iako aktivnosti na naplati tih
potraživanja nisu poduzete, a ispravka njihove vrijednosti nije izvršena.
Protiv TRZ-a Hadžići vode se sudski sporovi ukupne vrijednosti 3.103.072
KM, uglavnom zbog naknade štete i tužbi zaposlenika za neisplaćene plaće iz
2016. godine. Od tog iznosa, za 2.398.681 KM nisu izvršena odgovarajuća
rezervisanja u finansijskim izvještajima, što znači da obaveze mogu biti
potcijenjene, a iskazani finansijski rezultat precijenjen.
Uprava nije uspostavila osnovne mehanizme kontrole
Revizori su konstatovali da kompanija nema uspostavljen odjel interne
revizije, iako je riječ o subjektu od javnog interesa. Nisu doneseni ni brojni
interni akti, među kojima su pravilnici o internim kontrolama, nabavkama,
planiranju i praćenju poslovanja, korištenju službenih vozila i službenih
telefona.
Nije uspostavljen ni registar rizika, a Uprava nije sačinila plan
integriteta. Uočeni su i nedostaci u zaštiti povjerljivih podataka, jer
dokumenti nisu pravilno klasifikovani i označeni stepenom tajnosti, iako je
odgovarajući pravilnik donesen još 2021. godine.
Istovremeno, kompanija je u 2025. godini odobrila značajna ulaganja u
proizvodnu opremu. Nabavljene su četiri CNC mašine vrijedne otprilike 1,06 miliona
KM, dok je ugovor s kompanijom Sobol Q za opremu iznosio 1,35 miliona KM.
Za
finansiranje investicija i tekućih potreba korišten je i kredit Razvojne banke
FBiH od 5,7 miliona KM, uz rok otplate od deset godina i godišnju kamatu od 3,9
posto.
Uprkos ulaganjima, finansijski rezultat ostao je negativan, a revizori su
upozorili da zbog nepravilnosti u vrednovanju imovine, zaliha, potraživanja i
sudskih sporova stvarni gubitak može biti i veći od iskazanog.
TRZ Hadžići je, prema revizorskom izvještaju, suočen s kombinacijom
ozbiljnih finansijskih problema i slabosti u upravljanju. Revizori su
preporučili uspostavljanje funkcionalnog sistema internih kontrola, zakonito
zapošljavanje, uređenje nabavki, procjenu rizika i poduzimanje konkretnih mjera
za stabilizaciju poslovanja i očuvanje adekvatnosti kapitala.