Grad Mostar uspio je dobiti mišljenje s rezervom od federalnih revizora, i to nakon što je u 2025. godini napravio finansijski minus više od 10 miliona KM, dok se budžetski novac očito dijelio po principu "kome koliko treba".

U moru nepravilnosti, revizori su locirali da je čak 9,1 milion KM prebačen neprofitnim organizacijama bez ikakvih javnih poziva, programa utroška ili ugovora, dok je pola miliona KM skrcano na osiguranje objekata i brendiranje štandova bez ijednog provedenog postupka javnih nabavki.

Dok se za poslove javnih nabavki i administracije masovno i nezakonito plaćalo preko ugovora o djelu, a komunalna naknada obračunavala po bodu iz davne 2007. godine, iz izvještaja je jasno da je u Gradskoj upravi jedino unutrašnja kontrola radila bez greške, i to tako što cijelu godinu nije radila nikako jer uopće nije bila kadrovski popunjena.  

A sad idemo redom, šta su to tačno revizori utvrdili i pored svega dali blagu ocjenu "s rezervom" umjesto negativne.

Revizori su utvrdili da je 500.907 KM potrošeno na usluge osiguranja objekata te izradu i brendiranje štanda bez provedenih postupaka javnih nabavki, dok je najmanje 551.961 KM isplaćeno putem ugovora o djelu za poslove koji se obavljaju kontinuirano i za koje postoje sistematizovana radna mjesta.

Uz to, najmanje 9,14 miliona KM transfera neprofitnim organizacijama dodijeljeno je bez javnih poziva, programa utroška i ugovora.

Grad Mostar je u 2025. godini ostvario prihode i primitke od 105,7 miliona KM, dok su rashodi i izdaci iznosili 115,9 miliona KM. Negativni finansijski rezultat nakon uračunavanja kapitalnih ulaganja i otplate dugova iznosio je 10,14 miliona KM.

Jedan od najozbiljnijih nalaza odnosi se na način na koji je raspoređivan budžetski novac.

Revizori su utvrdili da je najmanje 9.142.130 KM transfera neprofitnim organizacijama dodijeljeno bez programa utroška sredstava, javnog poziva i zaključenih ugovora s korisnicima.

Gradsko vijeće je, osim toga, budžetom direktno navodilo pojedina udruženja i organizacije kao korisnike transfera, bez prethodno utvrđenih kriterija za raspodjelu. Takva praksa, upozorili su revizori, može drugim potencijalnim korisnicima uskratiti jednak pristup budžetskom novcu.

Problemi nisu bili ograničeni samo na udruženja. Grad je javnim preduzećima dodijelio 6,78 miliona KM subvencija, među kojima je 1,3 miliona KM pripalo Međunarodnoj zračnoj luci – aerodromu Mostar, 900.000 KM JP Vodovod, 850.000 KM JP Deponija i 500.000 KM JP Mostar Bus.

Revizori su ukazali da su sredstva dodjeljivana na osnovu odluka gradonačelnika, bez dosljedne primjene propisanih procedura, programa utroška, javnih poziva i ugovora.

Posebnu pažnju privlači nalaz o 500.907 KM potrošenih za usluge osiguranja objekata te izradu i brendiranje štanda, a da prethodno nisu provedeni postupci javnih nabavki.

Revizori su utvrdili i da su pojedini troškovi evidentirani u pogrešnom obračunskom periodu. Rashodi i izdaci za 2025. godinu potcijenjeni su za 414.613 KM jer obaveze nisu priznate u periodu u kojem su nastale.

Dodatni problem predstavlja angažovanje osoba putem ugovora o djelu. Grad je za ugovore zaključene sa 114 osoba isplatio ukupno 774.617 KM neto naknada.

Od toga se najmanje 551.961 KM odnosilo na poslove koji se obavljaju kontinuirano tokom godine i za koje su već sistematizovana radna mjesta u Gradskoj upravi.

Među poslovima za koje su angažovane osobe bili su administrativni poslovi, priprema dokumentacije, poslovi javnih nabavki i kontrola komunalne infrastrukture. Revizori su upozorili da se za takve poslove izvršioci trebaju angažovati u skladu s propisima koji uređuju državnu službu i namještenike.

Nepravilnosti su pronađene i kod naknada za rad u komisijama. Na najmanje 70.746 KM naknada nisu obračunati i uplaćeni propisani porezi i doprinosi.

Grad je za kapitalne transfere planirao 18,24 miliona KM, a realizovao 16,08 miliona KM. Među većim projektima bili su izgradnja Kulturno-sportskog centra Mostar, za koju je izdvojeno 4,32 miliona KM, te ulaganja u stadione Rođeni i Zrinjski.

FK Velež dobio je ukupno dva miliona KM, uključujući 1,5 miliona KM za izgradnju južne tribine stadiona Rođeni.

Za rekonstrukciju istočne tribine stadiona HŠK Zrinjski odobreno je 1,65 miliona KM, dok je za drugu fazu izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta izdvojeno 1,2 miliona KM.

Međutim, revizori su utvrdili da je FK Velež 200.000 KM doznačeno prije potpisivanja ugovora. Ugovorom pritom nisu detaljno utvrđeni namjena sredstava i troškovi koji se mogu pravdati.

Problemi su zabilježeni i kod sredstava za regionalnu deponiju Uborak. Druga tranša novca Federalnog ministarstva okoliša i turizma, koja je na račun Grada uplaćena u aprilu 2025. godine, prebačena je JP Deponija tek u junu 2026. godine.

Dodatno, najmanje 8,45 miliona KM koje je Federacija BiH odobrila za kapitalne projekte Grad je evidentirao kao tekuće transfere. Zbog toga su tekući transferi precijenjeni, a kapitalni transferi potcijenjeni za isti iznos.

Revizori su ukazali i na nedostatke u održavanju lokalnih cesta, nekategorisanih puteva i gradskih ulica. Iz dostavljenih troškovnika nije bilo moguće precizno utvrditi lokacije izvedenih radova i dužine saniranih dionica.

Za najmanje 314.477 KM radova na izradi habajućeg sloja asfalta utvrđeno je da nisu bili predviđeni tadašnjim programom održavanja. Grad je ovu stavku uvrstio u program za 2026. godinu.

Osim toga, najmanje 175.603 KM troškova održavanja horizontalne i vertikalne saobraćajne signalizacije odnosilo se na 2024. godinu, iako su evidentirani u budžetu za 2025.

Za komunikaciju i komunalne usluge Grad je potrošio 6,87 miliona KM, a za tekuće održavanje 3,16 miliona KM.

Ipak, program komunalne potrošnje za 2025. godinu, vrijedan 12,79 miliona KM, usvojen je tek 27. marta, a pojedini ugovori s pružaocima usluga zaključivani su nekoliko mjeseci kasnije.

Grad Mostar je u 2025. godini ostvario 4,01 milion KM prihoda od komunalne naknade, ali vrijednost boda za njen obračun nije mijenjana od 2007. godine.

Revizori su upozorili i da se važeća odluka o komunalnoj naknadi zasniva na zakonu iz 2004. godine koji je prestao važiti 2016. godine. Prijedlog nove odluke pripremljen je krajem 2025, ali do okončanja revizije nije bio usvojen.

Naplata potraživanja također je bila problematična. Revizori su ukazali na najmanje 382.344 KM potraživanja po osnovu komunalne naknade, naknada za uzurpirane javne površine i zemljište te uređenje građevinskog zemljišta, za koja nisu poduzete sve propisane mjere naplate niti su preknjižena na sumnjiva i sporna potraživanja.

Grad nije donio ni ključne strateške i srednjoročne planove za razvoj komunalnih djelatnosti i infrastrukture.

Među finansijskim nepravilnostima posebno se izdvaja pogrešno evidentiranje dugoročnih kreditnih obaveza iz ranijih godina. Zbog toga su izvori sredstava manje iskazani, a neraspoređeni višak rashoda nad prihodima više za 10,9 miliona KM.

Grad je prihode i primitke od najmanje 8,45 miliona KM evidentirao na pogrešnim budžetskim pozicijama, dok nisu provedeni ni svi propisani postupci godišnjeg popisa imovine, potraživanja i obaveza.

Slabosti su utvrđene i u sistemu internih kontrola. Grad nije sačinio plan razvoja finansijskog upravljanja i kontrole za 2025. godinu niti uspostavio registar rizika. Služba unutarnjeg nadzora tokom cijele godine nije bila kadrovski popunjena i nije obavljala aktivnosti.

Budžet Grada Mostara za 2025. usvojen je tek 27. marta, u iznosu od 153,26 miliona KM, a izmjenama krajem decembra povećan je na 171,99 miliona KM. Za raspodjelu 11,57 miliona KM akumuliranog suficita iz ranijih godina nije donesena posebna odluka.

Revizori su ukazali i na to da izvještaj o radu gradonačelnika i gradskih službi nije dostavljen Gradskom vijeću na odlučivanje do okončanja revizije.

Nalazi pokazuju da problemi u Mostaru nisu vezani samo za pojedinačne troškove već i za način planiranja budžeta, dodjele transfera, provođenja javnih nabavki i kontrole javnog novca. Revizori su ukazali na potrebu usklađivanja propisa o plaćama, unapređenja finansijskih evidencija, efikasnije naplate potraživanja i uspostavljanja djelotvornog unutrašnjeg nadzora.