U fokusu razgovora su bili višemjesečna blokada institucija u Bosni i Hercegovini, kao i nasrtaji na Dejtonski mirovni sporazum, kroz unilateralne poteze vlasti entiteta RS-a.

Član Predsjedništva BiH Džaferović je naglasio da je napad na državne institucije - napad na mir, što nikakve riječi ne mogu prikriti jer treba posmatrati ko šta radi i koje poteze povlači, a ne šta govori.

Kazao je da svi oni koji žele vratiti Bosnu i Hercegovinu u 1990-e, pod krinkom "izvornog Dejtona" ili drugih izgovora, zapravo predstavljaju opasne aktere prema kojima se mora nastupati čvrsto i odlučno.

Dodao je da bilo kakav znak neodlučnosti i popustljivosti može samo pogoršati krizu, te da Dodika može obeshrabriti samo jasan signal da će snositi posljedice za unilateralno rušenje Dejtona.

Podcrtao je i da se u procesu izmjena Ustava i Izbornog zakona svi moraju voditi presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, te da se ovaj proces ne može svoditi na pitanja koja nisu sadržana u presudama.

Posebna pažnja posvećena je značaju OHR-a u dejtonskom ustavnom sistemu jer je riječ o jedinom mehanizmu otklanjanja blokada koji se ne može ukloniti sve dok se ne uspostave domaći mehanizmi koji će garantovati funkcionalnost institucija.

Predmet razgovora su bile predstojeće aktivnosti Evropskog parlamenta, kada je u pitanju odnos institucija Evropske unije prema sigurnosnoj krizi u Bosni i Hercegovini.