Ovo su u neku ruku samo kozmetičke promjene s obzirom na ono što su prioriteti i preporuke Evropske komisije, istakla je Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency international BiH, komentrajući "evropski" prijedlog zakona o sudu Bosne i Hercegovine, kojeg je jučer u proceduru po hitnom postupku uputila HDZ-ova delegatkinja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Marina Pendeš.

Prijedlog njenog zakona ekspresno se našao na dnevnom redu jučer zakazane hitne sjednice Doma naroda koja će biti održana 29. maja.

Radi se o zakonu koji je evropski uvjet, a o kojem se govori dvije godine i o kojem se SNSD, HDZ i Trojka (SDP, NiP i NS) kao stranke u vlasti ne mogu dogovoriti. Stoga je nacrt ovog zakona, na kojem radi Ministarstvo pravde BiH, više puta stavljan pa povlačen s dnevnog reda Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i još nije usvojen. Problem je sjedište budućeg drugostepenog suda, kao i to što SNSD želi umanjiti krivične nadležnosti.

Pendeš je predložila da sjedište Apelacionog odjela Suda BiH bude u Istočnom Novom Sarajevu, što, barem javno, dosad nije podržao SNSD koji insistira da to bude Banja Luka.

A o onome što predlaže Pendeš kada je riječ o nadležnosti, za Faktor su prokomentirali iz organizacije Transparency international BiH.

- Mi smo se fokusirali na pitanje nadležnosti jer je tu bilo najviše različitih inicijativa da se umanje i suze nadležnosti (Suda BiH) i različite su verzije bile u opticaju. Ovim što je predloženo precizirane su odredbe za koje je predmete nadležan Sud BiH, ali se ostavlja opcija da se od slučaja do slučaja procjenjuje koji su to predmeti koji nanose štetu. To je i dosad bilo. S te strane se nadamo da se neće ići u smanjenje nadležnosti – kazala je Korajlić.

Dodala je da je pitanje sjedišta budućeg Apelacionog odjela, oko kojeg je bilo sporenja, zapravo paravan za sve pokušaje.

- Stav je uvijek bio da lokacijski (Sud BiH i drugostepeni) ne smiju biti daleko jedan od drugog, iz praktičnih razloga i da se spriječi mogućnost zloupotrebe. Institucije svakako moraju biti odvojene radi omogućavanja nezavisnijeg odlučivanja – rekla je Korajlić.

U suštini, istakla je da je ovo što je predložila Pendeš samo neka vrsta kozmetičke promjene.

- Prioriteti i preporuke Evropske komisije, koje dugo stoje, jesu da se osnuje Vrhovni sud kao vrhovno tijelo pravosuđa Bosne i Hercegovine koje bi osiguralo konzistentnost za donošenje sudskih odluka i tumačenje. Ali nije bilo podrške SNSD-a, HDZ-a i nekih drugih da se osnuje Vrhovni sud jer njihova intencija je da se slabe institucije. Dato je samo prijelazno rješenje da se samo fizički odvoji Sud BiH i drugostepeni – naglasila je Korajlić.

Dženan Đonlagić (DF), delegat u Domu naroda Parlamenta BiH, prokomentirao je da je prijedlog zakona o sudu BiH Marine Pendeš prijedlog koji slabi pravosuđe na nivou države.

- Nadležnost Suda BiH je reducirana. U većini slučajeva, Sud BiH više ne bi mogao procesuirati krivična djela počinjena samo na teritoriji jednog od entiteta ili Brčko distrikta. Također, hitni postupak, bez mogućnosti ulaganja amandmana, je neprihvatljiv. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine kao da ne postoji i zaobilazi se. Zanimljivo – istakao je Đonlagić.

Dodao je da će kao delegat u Domu naroda glasati protiv.

Treba napomenuti da se Pendeš u obrazloženjima zakona o sudu poziva i na izvještaj Evropske komisije u kojem piše: "Potrebno je usvojiti i Zakon o sudovima u Bosni i Hercegovini u skladu s evropskim standardima kako bi se spriječio sukob nadležnosti u krivičnim stvarima i osigurala potrebna pravna sigumost".

Dakle, Evropska komisija zraži zakon o sudovima u BiH, a Pendeš je, iako se poziva na njih, predložila zakon o sudu BiH.