Skupština Tuzlanskog kantona usvojila je danas, u formi nacrta, Zakon o javnim priredbama i Zakon o mirnom okupljanju TK, koji su dio jednog od 14 prioriteta Evropske komisije stavljenih pred Bosnu i Hercegovinu u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.

- Postojeći Zakon o javnom okupljanju TK uređuje sva javna okupljanja, dakle i komercijalna i nekomercijalna, a standard Evropske unije kaže da te skupove treba razdvojiti, jer nisu iste prirode i karaktera. Zbog toga su urađeni nacrti za dva zakona. Zakon o javnim priredbama tretira skupove koji za cilj imaju profit i dobit i tu nema nekih većih novina, samo su neke stvari precizirane. Zakonom o mirnom okupljanju se implementira jedno od osnovnih ljudskih prava, a to je pravo na slobudu okupljanja i javnog izražavanja - kaže Denis Fejzić, načelnik Ureda direktora Uprave policije MUP-a TK.

Povod za usvajanje novih zakona jeste ocjena međunarodne zajednice da odredbe postojećeg zakona nisu u skladu s satndardima koji se primjenjuju u EU.

- Uprava policije je izradi nacrta pristupila u saradnji s međunarodnom zajednicom, prije svega Misijom OSCE-a u BiH. Zakon o mirnom okupljanju TK podrazumijeva pojednostavljenje procedure za prijavu javnog skupa, sada je za to dovoljna obavijest policiji putem pošte, faksa, elektronskom poštom ili, izuzetno, telefonski. Intencija zakona je da se izbjegnu opća ograničenja za okupljanja, ali postoje pravila, a ni na koji način se ne umanjuju ovlaštenja policijskih službenika. Niko ne sprečava gradsku ili kantonalnu vlast da dozvoli okupljanje na svim mjestima, osim određenih. Već sada je u nacrtu zabranjeno okupljanje ispred zdravstvenih ustanova, odgojno-školskih ustanova i svih drugih lokacija gdje se može ugroziti sloboda kretanja ili imovine. Uvode se i dva nova pojma, spontano okupljanje i suprotno okupljanje. Spontano okupljanje je definirano kao reakcija na neki konkretan događaj, što je izuzetak. A suprotno okupljanje znači reakciju na neki drugi najavljeni skup - pojašnjava Fejzić.

Zanimljivo je da je dio zastupnika vladajuće Stranke demokratske akcije (SDA) prilikom glasanja bio suzdržan.

- Ovi zakoni su rađeni drugačije nego svi naši zakoni. Ima puno propusta u pogledu preciznosti odredbi i smatramo da može doći do zloupotreba. Zbog toga imamo rezerve i pitanja. Posebno je problematično uvođenje spontanog okupljanja i kontraokupljanja. Ako imamo organizirano okupljanje to podrazumijeva prijavu policiji, a spontano ne podrazumijeva. Koji će instrument biti za ocjenu šta je spontano, u vremenu društvenih mreža i zatvorenih (chat op. a.) grupa - kaže zastupnik SDA Muamer Zukić.

On ističe da se kao argument koriste evropski standardi, što nije sporno, ali dodaje da ni ti standardardi ne garantiraju ista zakonska rješenja u svim zemljama EU.

- Evropski standard ima svoj okvir. U Hrvatskoj zakon ne predviđa spontana i kontraokupljanja. Okupljanje bez najave policiji može se vršiti samo na određenim mjestima, koje odrežuju gradska i općinska vijeća. Dakle, mi trebamo prilagoditi ta rješanja našem društvu i našem iskustvu. Mi smo ovdje imali zapaljenu zgradu vlade i ona još uvijek stoji uništena - naveo je Zukić.

Zastupanica opozicione Naše stranke Amra Nadarević Vodenčarević kaže da je u potpunosti za ova zakonska rješenja, jer su ona dio 14 prioriteta Evropske unije, a cilj svih građana mora biti EU.

- Ne vidim ništa sporno u ovim nacrtima, radi se o mirnom okupljanju, procedure su olakšane za sve one koji žele javno iskazati svoje stavove. Ovakva rješenje postoje u Brčko distriktu i nije bilo problema, ne vjerujem da će ih biti ovdje - zaključila je Amra Nadarević Vodenčarević.

Oba zakona usvojena su glasovima pozicije i opozcije, a sada slijedi 90 dana javne rasprave, nakon koje će zuslijediti prijedlozi zakona.