Novo zaduženje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine od 50 miliona KM kod komercijalnih banaka, koje dolazi nakon neuspjelih pokušaja emisije obveznica, otvorilo je ozbiljna pitanja o stabilnosti javnih finansija i načinu upravljanja budžetom.

Dok vlast tvrdi da je riječ o redovnom servisiranju unutrašnjeg duga, ekonomisti i opozicija upozoravaju na sve dublje oslanjanje na kredite bez jasnih planova kako će se taj novac vratiti.

Upozorenja su sve glasnija, Federacija ulazi u začarani krug u kojem se stari dugovi vraćaju novim kreditima i to po sve nepovoljnijim uvjetima, dok se paralelno najavljuju milijarde za socijalna davanja i očekuju izbori.

Građane je zatekla nova vijest da se Vlada Federacije BiH planira zadužiti kod komercijalnih banaka za 50 miliona KM radi servisiranja unutrašnjeg duga Federacije BiH u 2026. godini.

Federalno ministarstvo finansija objavilo je javni poziv za nabavku dugoročnog kredita koji bi bio na rok otplate od sedam godina, uključujući grace period od 12 mjeseci.

Kredit bi se otplaćivao u dvanaest jednakih polugodišnjih rata.

Ministarstvo finansija FBiH će ponude banaka primati do 8. aprila 2026. godine.

Admir Čavalić, predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku i finansije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, za Faktor je rekao da sve to pokazuje ono o čemu se već govorilo prilikom usvajanja budžeta Federacije BiH za ovu godinu i deficit koji će biti u budžetu.

- Vlada FBiH se oslanja na zaduženje u komercijalnim bankama ukoliko to ne može ostvaratiti emitovanjem obveznica na berzi. Onda se ide u direktno zaduživanje, što se sad i radi. Nažalost, ovo nam govori da će se Vlada sve više i više zaduživati, što znači da će to biti sve nepovoljnije i pitanje je šta i kako će biti za naredni budžet - kaže Čavalić.

Miralem Galijašević (SDA), član Odbora za ekonomsku politiku i finansije Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, za Faktor ističe da se ovim zaduženjem još jednom pokazuje da Vlada FBiH ne zna kako da riješi likvidnost budžeta, pa tako sve više i više upadaju u spiralu zaduživanja Federacije BiH i građana.

- S obziorm na to da Vlada FBiH nije uspjela novac za tekuće potrebe osigurati putem vrijednosnih papira, onda je  morala zatražiti kredit od komercijalnih banaka. Ne razumijem tu politiku Vlade i samohvalu, a nemaju s čim da se pohvale. Politika Vlade je čudna, s obzirom na dešavanja u svijetu i činjenicu da će sve poskupiti, trebalo bi da se pobrinu da olakšaju građanima, a ne da o sebi ispisuju hvalospjeve, kao da su najbolja Vlada u historiji - kazao je Galijašević. 

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da je ovo zaduženje još i "skromno" u odnosu na neka druga, prije svega emisiju obveznica ma Londonskoj berzi od 350 miliona eura prije prošle godine i najavu slične ili još veće emisije ove godine, ili enormno zaduženje BH Telecoma planirano za problematično preuzimanje Telemacha, ali je svejedno dodatno opterećenje za budućnost - isitče Gavran.

Dodaje da je poseban problem to što za većinu zaduženja, uključujući i ovo, nema jasnih i produktivnih planova utroška sredstava koji bi osigurali mogućnost otplate.

- Umjesto toga uglavnom se novac "izgubi" u budžetskoj potrošnji i kada dođe vrijeme otplate, ponovno se zaduži (obično po nepovoljnijim uvjetima) da se vrati prethodni dug - zaključuje Gavran.

Muhamrem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i stručnjak za javne finansije, za Faktor kaže da se njemu sve ovo s Vladom FBiH i zaduživanjem čini kao ona poslovica "drži vodu dok majstori odu". 

- Čekaju se izbori, imamo i onaj potez s povećanjem penzija cirka dvije milijarde KM gdje su podijeljene pare koje mi nemamo. Sve je to uredu pomoći penzionerima, ali ne možete napraviti "ruku u budžetu" od dvije milijarde koje treba naći negdje. Nije to više tako lako ni naći, troškovi pozajmljivanja su skočili i skaču i dalje zbog ovih inflatornih pritisaka širom svijeta, tako da vam je to problem za problemom - kazao je Karamujić.

On naglašava da je i ovo s penzijama bio izrazito populistički potez jer u Federaciji BiH imate skoro pola miliona penzionera, a idu izbori. 

- Nio nije protiv socijalnog efekta pomoći penzionerima, međutim, neodrživo je svake godine posuđivati dvije milijarde KM da bi vi to isplatili. To mi ne možemo izdržati, "ubit ćemo" i to malo ekonomije što imamo - rekao je Karamujić.

 Postavio je i pitanje, zar nije bolje bilo napraviti dobru ekonomsku politiku, pa razviti tu ekonomiju. 

 - Imamo što imamo i zbog toga imamo ovu konsekvencu da moramo ići okolo i tražiti pare po nepovoljnim kamatama jer niko im neće dati dvije milijarde za penzije nego moraju posuđivati. Nisu to samo problemi na nivou FBiH, nego i na Kantonu Sarajevo, svugdje je loš finansijski menadžment. Nema strateškog obzora, čekaju se izbori, da se po mogućnosti dobiju pa će se onda rješavati problemi - ističe Karamujić, te dodaje da je problem što nema domaćinskog ponašanja, te da ga ni prije nije bilo, ali ovaj put definitivno je problem.

Ističe da nije ništa novo što investitori neće da kupuju obveznice, jer Vlada FBiH je u budžetu obznanila da idu u ogroman deficit, te da će sada i oni koji posuđuju novac htjeti to iskoristiti.

 - Ovo nije održivo i ovako ne može, a sad dokle ćemo to trpiti, ali nažalost nemamo neku alternativu - zaključuje Karamujić.

Budžetom Federacije BiH za 2026. godinu planirani su dugoročni primici od domaćeg zaduživanja u ukupnom iznosu do 400.000.000 KM, od čega bi se planirano zaduženje trebalo realizovati emisijama obveznica Federacije BiH u iznosu do 200.000.000 KM i dugoročnim kreditnim zaduženjem u iznosu do 200.000.000 KM.