Dok Federalno ministarstvo trgovine slavi "statistički trijumf" nad inflacijom, ekonomski analitičari tvrde da vlasti žive u paralelnoj dimenziji u kojoj se kozmetičko zaključavanje cijena prodaje pod ekonomsko blagostanje.

Ko je u pravu – administracija koja u padu cijena hrane od 1,1 posto vidi spas za kućne budžete, ili struka koja upozorava da su građani i dalje žrtve nerealno visokih cijena i nedostatka sistemskih mjera?

Njanoviji podaci Federalnog zavoda za statisitku govore da su cijene u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića smanjene za 1,1 posto, što predstavlja direktno rasterećenje kućnih budžeta, saopćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.

Analiza Federalnog ministarstva trgovine pokazuje da su projekt "Zaključane cijene", kojim je obuhvaćeno 100 osnovnih prehrambenih i higijenskih proizvoda, te odluka o ograničenju maksimalne cijene pšeničnog hljeba na 4 KM po kilogramu, dale mjerljiv doprinos stabilizaciji tržišta i ublažavanju inflatornih pritisaka, posebno u segmentu hrane.

Mjere su, kako tvrde iz Federalnog ministarstva trgovine, djelovale kroz dva ključna mehanizma.

Prvo, direktno su utjecale na proizvode koji čine značajan dio potrošačke korpe, zaustavljajući ili usporavajući rast njihovih cijena.

Drugo, indirektno su utjecale na tržišno ponašanje trgovaca i proizvođača kroz discipliniranje marži i usporavanje prenošenja povećanih troškova na krajnje potrošače.

- Ograničenje cijene pšeničnog hljeba posebno je imalo stabilizacijski efekt. Pekare i trgovci koji su hljeb prodavali po cijenama iznad 4 KM/kg morali su ih uskladiti sa propisanim maksimumom, dok je kod onih koji su već poslovali ispod tog nivoa mjera spriječila nova poskupljenja. Time je zaustavljen rast cijena jednog od osnovnih prehrambenih proizvoda i dodatno zaštićen standard građana - kazli su iz Ministarstva.

Tvrde da su istovremeno, proširenje liste "Zaključanih cijena" na 100 proizvoda omogućilo je znatno širi obuhvat prehrambenih i higijenskih artikala, čime je ostvaren kumulativni efekt na segment potrošnje koji najviše utječe na svakodnevni život građana.

- Ipak, važno je naglasiti da, iako ove mjere imaju vidljiv utjecaj na cijene hrane, one ne obuhvaćaju sve kategorije koje sudjeluju u ukupnoj inflaciji, poput energenata, goriva, stanovanja i usluga - ističu iz Ministarstva.

Ekonomski analitičar Igor Gavran za Faktor je oštro kritikovao tvrdnje Federalnog ministarstva trgovine o uspjehu u borbi protiv inflacije, nazvavši ih životom u drugoj dimenziji gdje se kozmetičko "zaključavanje" cijena lažno predstavlja kao ekonomsko blagostanje.

Gavran je istakao da je pad cijena od 1,1 posto statistička varka zasnovana na visokoj osnovici iz prethodnog perioda, dok su troškovi života i dalje nerealno visoki, a izostaju stvarne sistemske mjere i podrška domaćoj proizvodnji.  

Rezultati potvrđuju da su mjere Federalnog ministarstva trgovine bile pravovremene i efikasne. One su ostvarile svoj osnovni cilj – stabilizirale su cijene proizvoda koji imaju najveći značaj za svakodnevni život građana, ublažile inflatorne pritiske i spriječile daljnji rast cijena osnovnih životnih namirnica, hvale se u federalnoj vlasti.

 - Ministarstvo trgovine inače živi u nekoj drugoj dimenziji u kojoj je zabrana rada nedjeljom genijalna i donosi blagodat svima, dok tzv. zaključavanje cijena magično obara inflaciju (iako samo ime kaže "zaključavanje" a ne smanjenje cijena).

Tako da nema neke svrhe komentarisati stvarnost kada je puno ljepše i lakše uporediti podatke od prije sto godina i onda mudro zaključiti da su od kamenog doba do danas svi mogući parametri bolji nego prije. Naravno cijene se neće porediti s recimo periodom od prije pet godina kada su bile daleko niže nego će se pronaći neki kratki momenat, mada su, recimo, cijene goriva privremeno pale pa se statički fantazirati da cijene generalno padaju…- ističe Gavran.

I dok iz Federalnog resornog ministarstva ponosno ističu da su njihove mjere opravdane, uprkos izazovima na međunarodnim tržištima i dalje prisutnim inflatornim pritiscima u Evropi i da inflacija u Federaciji BiH usporena na 3,9 posto, Gavran tvrdi da nikakve ozbiljne mjere nisu poduzete, pa da nisu mogle ni dati rezultate.

- A one neozbiljne koje jesu poduzete, tipa zaključavanja cijena prema spisku želja trgovaca ili "ograničavanja" marži na nivo koji trgovcima i distributerima goriva odgovara, omogućava enormno bogaćenje. Jedino lažno usporavanje inflacije koje imamo je u smislu da stopa postane niža jer je osnovica viša pa cijene i dalje rastu, a statistički se to čini blaže. Ili ovulacije cijena goriva privremeno dovedu do statističkog usporavanja. Nikakvih suštinskih poboljšanja nema.

Cijene su i dalje nerealno visoke, troškovi života i dalje rastu, vlasti se i dalje bave bajkama o samima sebi. Niko ne čini ništa ni po pitanju robnih rezervi i rezervi goriva, ni kontrole cijena, ni podrške domaćoj proizvodnji, ni sankcionisanja zloupotreba tržišnog položaja i ekstra profita… - zaključuje Gavran.