Federalno tužilaštvo zaprimilo je prijavu protiv državnog ministra finansija i trezora Srđana Amidžića za jezik mržnje, nakon izrečenih uvreda na račun Zijada Krnjića, potvrđeno je za Detektor. Pravnici tvrde da uprkos mehanizmima da se ovakvi istupi kažnjavaju, malo je vjerovatno da će se to desiti u ovom slučaju.

Iz Federalnog tužilaštva su potvrdili da su primili prijavu protiv visokog službenika SNSD-a Amidžića zbog izjava izrečenih nakon Krnjićevog odbijanja da odobri otvaranje Graničnog prijelaza Bosanska Gradiška dok se ne dogovori raspodjela prihoda među entitetima Uprave za indirektno oporezivanje.

- Daljnje postupanje bit će izvršeno u skladu sa zakonskim propisima i nadležnostima Federalnog tužilaštva FBiH - naveli su.

Krivičnu prijavu Tužilaštvu Federacije BiH podnijelo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike zbog sumnje na počinjenje krivičnog djela izazivanja narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti Krivičnog zakona Federacije BiH.

Istovremeno, krivičnu prijavu protiv Amidžića Okružnom tužilaštvu podnio je potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković, zbog govora mržnje i ugrožavanja sigurnosti.

Iz banjalučkog tužilaštva nisu mogli potvrditi da li je formiran predmet.

Amidžić je nazvao Krnjića, eksperta Federacije u Upravnom odboru UIO-a, muslimanom koji mrzi.

- U Federaciji živi veliki broj Bošnjaka, ali i puno muslimana. Zijad Krnjić je musliman koji kažnjava i srpski, bošnjački i hrvatski narod i Srbe doživljava kao Jevreje u Drugom svjetskom ratu. On, da može, vjerovatno bi stavio žute zvijezde na rame, da se razlikujemo od drugih u državi i da se zna da smo građani drugog reda - bljuvotine su koje je izrekao Amidžić.

Uprkos formiranju predmeta, pravnici navode da je vrlo malo vjerovatno da će doći do bilo kakvog optuženja.

Profesor ustavnog prava Davor Trlin smatra da se Amidžićev istup može okarakterisati kao govor mržnje, ali da je, po njegovom mišljenju, mnogo važnije pitanje zašto se u BiH ovakvi slučajevi gotovo nikada ne procesuiraju.

“- Razlozi mogu biti višestruki, duboko sistemski – to može biti politička kontrola nad pravosuđem. Procesuiranje visokorangiranog političara iz RS-a ili Federacije često se doživljava kao politički čin, a ne kao primjena zakona. Djeluje kao da tužioci izbjegavaju vruće krompire da ne bi ugrozili svoju karijeru. Već godinama svjedočimo da postoji jedna kultura nekažnjivosti političara – govor mržnje od svih funkcionera rijetko završava optužnicom, a još rjeđe presudom - kaže.

U postupanju, tužilaštva se često kriju iza teze da je teško dokazati namjeru ili da je riječ o političkom govoru koji je zaštićen slobodom izražavanja, upozorava profesor Trlin.

- Ako Tužilaštvo BiH i ovaj put ne reaguje ozbiljno, po meni će to samo pokazati da je govor mržnje u našoj državi postao profitabilna i nekažnjiva politička strategija. Mislim da su i građani BiH većinom shvatili tu poruku, nažalost - objašnjava Trlin.

Na ove izjave reagovala je Delegacija Evropske unije u BiH, navodeći da su ovakve zapaljive izjave neprihvatljive i ne promoviraju atmosferu povjerenja. Upozoravaju da političari u BiH imaju odgovornost da se suzdržavaju od retorike koja izaziva podjele.

- Umjesto toga, trebali bi se usredotočiti na pružanje konkretnih koristi građanima – uključujući pitanja u vezi sa indirektnim oporezivanjem i raspodjelom prihoda između entiteta, te održivo, dugoročno rješenje za osiguranje punog i predvidljivog funkcioniranja graničnog prijelaza Bosanska Gradiška - navodi se u reakciji.

Vehid Šehić, bivši član CIK-a i trenutni predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom", kaže da je u javnom prostoru prisutno masovno širenje predrasuda i stereotipa.

- Govor mržnje je jedna vrsta bolesti. Istup ministra Amidžića dokazuje prvo nedostatak kulture u dijalogu, obraćanju, a onda iza toga pokazuje da nema političku kulturu koja je sastavni dio života. Pokazuje njegov primitivizam i populizam, jer ako misli da će na taj način steći simpatije birača, vara se. Kratkoročno da, ali dugoročno ne. Tako ne treba shvatati taj njegov način komunikacije ozbiljno, to je jedino što mu je ostalo kako bi skrenuo pažnju na sebe - kaže Šehić.

U ovom slučaju, smatra Šehić, ne može reagovati Centralna izborna komisija, ali svakako mogu etički odbori pri zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, koji bi mogli sankcionisati ovakve istupe. Među njima i Vijeće ministara BiH.

Međutim, iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine su potvrdili da neće reagovati na Amidžićeve javne istupe usmjerene protiv Krnjića.

U odgovoru na pitanje da li će pokrenuti proceduru za provjeru eventualne odgovornosti, iz Vijeća ministara navode da rade u skladu sa ustavnim i zakonskim nadležnostima, a da su "pojedinačne izjave članova Vijeća ministara BiH u domenu osobne odgovornosti".

- U institucijama BiH od 2013. godine na snazi je Kodeks državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine koji sadrži pravila i principe dobrog ponašanja državnih službenika prema građanima i u međusobnim odnosima državnih službenika, kao i upoznavanje građana sa ponašanjem koje imaju pravo očekivati od državnih službenika. Ovaj kodeks se ne odnosi na članove Vijeća ministara BiH - navodi se u odgovoru.

Ovakva odluka, prema Šehićevim riječima, razočaravajuća je s obzirom da se nalazimo u izbornoj godini, pa se, očekivano, zaoštrava i retorika na javnoj sceni.

Sociolog Vladimir Vasić kaže da će u ovoj godini fokus političara i biti na ovakvim istupima.

- Kada dođe do ovakvih situacija, zapravo se radi o tome da je postalo važnije da se međusobno pljuju, ne mareći za posljedice. Tako fokus javnosti prelazi sa krucijalnih problema na taj konkretan događaj. Generalno, ljudi koji imaju poluge vlasti i koji su u javnosti moraju da njeguju kulturu dijaloga jer njihova riječ ima veću odgovornost nego nas pojedinaca. Sloboda govora i izražavanja ne znači da moženo svojim izjavama bilo koga da vrijeđamo i unižavamo. Sloboda govora može ići do one granice dokle ne ugrožava integritet druge osobe ili drugog naroda, vjerske zajednice - kaže Vasić.

Istup ministra Srđana Amidžića uslijedio je nakon što nije postignuta saglasnost za otvaranje novog graničnog prijelaza Bosanska Gradiška. Uvjet za otvaranje graničnog prijelaza bio je da Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH usvoji pravilnik o unutrašnjoj organizaciji UIO-a, za šta saglasnost na sjednicama UO-a nije dao član Zijad Krnjić, uvjetujući to usvajanjem novih koeficijenata za raspodjelu novca od PDV-a među entitetima.

Ovaj prijelaz ipak je otvoren u večernjim satima 19. maja, nakon što je Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine donijelo rješenje da dozvoli preusmjeravanje saobraćaja na novi granični prijelaz Bosanska Gradiška. Iz UIO-a su naveli da se ne radi o privremenom otvaranju prijelaza, već "privremenom premještanju postojećeg prijelaza Bosanska Gradiška na novu lokaciju".