Lista lijekova Fonda solidarnosti, koji je pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosigranja Federacije BiH, nije revidirana od 2019. godine na šta su ovih dana upozorili i federalni revizori.

Na činjenicu da Lista lijekova nije revidirana šest godina u više navrata u proteklim godinama upozoravali su i pacijenti i zdravstveni stručnjaci, no neke konkretne koristi od toga nije bilo.

Oni koji bi im trebali osigurati pravovremeno i kvalitetno liječenje nisu se previše sikirali, kako na vapaje pacijenata, tako i na podatke zdravstvenih stručnjaka koji su iznosili da u Federaciji BiH hiljade pacijenata ne dobija adekvatnu i optimalnu terapiju.

Tek prije nekoliko dana iz Federalnog ministarstva zdravstva (FMZ) upoznali su javnost da je upućen poziv proizvođačima lijekova da dostave dokumentaciju za uvrštavanje lijekova na listu Fonda solidarnosti.

Sanja Čustović, pomoćnica ministra za farmaciju i hemikalije u Federalnom ministarstvu zdravstva, kaže "kako je formirana komisija koja će u narednom periodu intenzivno raditi na revidiranju Liste lijekova".

Na pitanje koliko će komisiji biti potrebno da posao privede kraju, Čustović odgovara da "ako se ne bude išlo na godišnji odmor i bude radilo dan i noć, posao će se vrlo brzo završiti".

- Za naše profesionalce to nisu neka velika pitanja. Oni su dobro upoznati i sa evropskim smjernicama liječenja. Radi se o lijekovima koji su već svuda u Evropskoj uniji registrirani i u upotrebi, pa ne bi trebalo biti većih polemika - ističe Čustović.

No zašto se onda, ako već imamo takve zdravstvene profesionalce, čekalo šest godina na revidiranje Liste lijekova? Čustović kaže da je na to utjecalo nekoliko faktora: smrt ministra zdravstva Vjekoslava Mandića, potom pandemija koronavirusa, ali i svega, kako je dodala, dva uposlena u Sektoru za farmaciju...

- Silni su problemi koje nema samo Federalno ministarstvo zdravstva nego i ostali, ali se nadam da će se Lista lijekova napokon završiti - navela je Čustović.

Šta za pacijenta znači nerevidiranje liste šeste godina, pojasnio je prof. dr. Timur Cerić, onkolog, šef Onkološke dnevne bolnice u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

- U najkraćem, time ste uskratili šansu pacijentu za optimalno liječenje i izlječenje koje bi imao sa dostupnom inovativnom terapijom - dodaje Cerić.

Šest godina nerevidiranje Liste lijekova znači da smo za drugim zemljama zaostali od 10 do 15 godina.

- BiH za realnim liječenjem, koje se provodi u zemljama Evropske unije, zaostaje sigurno od 12 do 15 godina. Da li će te godine dostići najavljeno revidiranje liste lijekova vidjet ćemo. Struka zna šta će predložiti, ali šta će oni usvojiti to je veliko pitanje - ističe Cerić.

Kaže kako je veliki problem neodgovarajuća legislativa, a ne novac kojeg ima dovoljno.

- Sve vrijeme se čudimo, ali niko ne radi ni na kakvoj promjeni legislative. Puno je stvari koje ne potpadaju pod legislativu, a trebale bi jer to radi Evropska unija. Naša legislativa ili je zastarjela ili je nemamo nikako. Da smo imali kontinuitet u revidiranju liste lijekova, imali bismo puno manja ulaganja. Ne mogu se ove stvari s vremena na vrijeme raditi - naglašava Cerić.

Ističe da, prema onome što se dešava u Klinici za onkologiju, broj onkoloških pacijenata raste te da se to svakodnevno vidi.

- Mi smo zbog toga povećali i broj konzilija za određene indikacije, pa se više ne sastajemo sedmično jednom nego dva puta. Generalno sva patologija raste, a ne samo onkološka. Zašto se to dešava i kako se s tim nositi, krucijalna su pitanja koja će nas dočekati u narednih 20 godina - kaže Cerić.

Kada je riječ o onkologiji, prema riječima Cerića, rastu probavni tumori, ali i karcinomi dojke i prostate te oni koji su se nekada vodili kao rijetki tumori.

Iz Udruženja "Renesansa", koje okuplja žene oboljele od karcinoma dojke i grlića maternice, oglasile su se nakon što je ministarstvo pokrenulo reviziju liste lijekova Fonda solidarnosti.

Udruženje upućuje apel Federalnom ministarstvu zdravstva da se na Listu lijekova uvrste savremene terapije za karcinome dojke i grlić maternice.

- Ovo je važan korak u pravcu osiguranja pravične i moderne zdravstvene zaštite za žene u Federaciji BiH koje se suočavaju sa dijagnozama malignih bolesti, posebno karcinoma dojke i karcinoma grlića maternice. Statistika je zabrinjavajuća: karcinom dojke čini 24 posto svih karcinoma kod žena u BiH, sa otprilike 1.500 novodijagnostikovanih slučajeva godišnje i više od 550 smrtnih ishoda. Situacija je dramatična i kada je riječ o karcinomu grlića maternice. BiH se nalazi među zemljama sa najvišim stopama obolijevanja i smrtnosti u Evropi. Godišnje otprilike 130 žena izgubi borbu sa ovom preventabilnom bolešću - navela je Enida Glušac, predsjednica Udruženja.