Nastavak je to zabrana koje nameće francuska vlada svojim službenicima, ističe u saopćenju za javnost predsjednik Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.

U martu ove godine, dodaje, francuska vlada je uvela zabranu korištenja društvene mreže Tik-Tok i drugih popularnih aplikacija (Instagram i Netflix) na mobilnim telefonima javnih službenika. Nešto ranije, podsjeća, zabranu korištenja Tik-Toka službenicima nametnula je Njemačka, SAD, Velika Britanija, Novi Zeland, Belgija, Danska, Norveška, Evropski parlament, Evropska komisija i Vijeće EU-a.

- Kao razlog za zabranu Tik-Toka, američke i evropske institucije su navele neadekvatnu sigurnost i zaštitu podataka. Pojašnjenja radi, postoji razlika između sigurnosti i privatnosti. Sigurnost se odnosi na zaštitu korisničkih podataka od neovlaštenog pristupa, a privatnost na zaštitu korisničkog identiteta bez obzira na to ko ima pristup tim podacima. Konkretno, u navedenim slučajevima zabrane radi se o pitanjima sigurnosti.

Ono što svakako treba izazvati zabrinutnost javnosti i dužnosnika u BiH jesu nove zabrane aplikacija, kao što su Whatsapp i Signal, a koje koristi većina službenika, ali i samih građana BiH. Ove aplikacije načelno posjeduju end-to-end enkripciju, odnosno sigurnu razmjenu poruka šifriranjem informacija tako da samo oni koji su uključeni u komunikaciju mogu čitati poruke, isključujući dobavljače internetskih usluga, proizvođača aplikacija, vladu ili bilo koga drugog - navodi Hadžović.

Dodaje da mjere koje nameću vlade evropskih država svojim službenicima povlače opravdano pitanje zašto institucije u Bosni i Hercegovini ne prate situaciju u vezi sa sigurnošću razmjene podataka između službenika te da li planiraju pratiti trend evropskih država u zabrani korištenja navedenih aplikacija svojim službenicima.

- Prema globalnom istraživanju kvaliteta digitalnog blagostanja iz 2022. godine, od 117 analiziranih država, BiH se nalazi na 80. mjestu, dok smo na posljednjoj 38. poziciji ukoliko posmatramo samo evropske države. U odnosu na prethodni izvještaj, najveći pad BiH bilježi upravo u segmentu cyber sigurnosti, gdje smo nazadovali za 23 mjesta. Također, naša partnerska organizacija Centar za izvrsnost u cyber sigurnosti (CSEC) zabilježila je rast cyber napada za više od 70 posto u prvih osam mjeseci ove godine u odnosnu na prethodni period. CSEC je putem svojih mamaca zabilježio 15,4 miliona napada - navodi Hadžović i dodaje:

- Ovi podaci, zajedno s brojnim primjerima cyber napada koje su doživjele različite institucije i privredna društva u BiH, govore o činjenici da je krajnje vrijeme da institucije u BiH poduzmu adekvatne korake u zaštiti institucija i samih građana od cyber napada.