Pitanje je da li će konačno doći do smjene Nikole Špirića, predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, te ministara u Vijeću ministara BiH Staše košarca i Srđana Amidžića koj idolaze iz SNSD-a, a koje je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH smijenio 25. februara ove godine.

Vanredna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, na kojo bi se trebalo odlučivati smjenama Špirića, Amidžića i Košarca, zakazana je za 19. maj ove godine, ali je neizvjesno hoće li ona biti i održana.

Za smjenu, sudeći prema trenutnom raspoloženju među delegatima, ima dovoljno ruku, ali je upitno održavanje same sjednice, odnosno kvoruma.

Naime, po Poslovniku, da bi se sjednica održala, potrebno je da joj prisustvuje većina delegata, a to znači iz kluba svakog naroda minimum po tri delegata.

Obzirom na to da SNSD i HDZ BiH u ovom domu imaju po tri delegata, postoji mogućnost da se sjednica i ne održi zbog nedostatka kvoruma.

Šefik Džaferović, predsjedavajući Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, za Faktor ističe da postoji mogućnost da ne bude kvoruma, ali da je to antidejtonsko djelovanje, jer nisu u pitanju tačke koje bi narušile vitalni nacionalni interes.

 - U pitanju su smjene. Prošli put sam rekao, da, ako se to desi, treba djelovati visoki predstavnik u BiH – ističe Džaferović.

Upitan da kaže očekuje li da SNSD i HDZ ipak blokiraju smjenu, Džaferović je rekao da se nada da neće, ali da se konstantno krši Poslovnik, pa je sve moguće.

 - Nikola Špirić je zakazao vanrednu sjednicu tek za 19. maj, a mi smo, nas osam delegata, za vanrednu sjednicu podnijeli zahtjev 24. aprila. Po Poslovniku, obaveza predsjedavajućeg je da sjednicu zakaže u roku od tri dana, a on to nije učinio – zaključio je Džaferović.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH već duže vrijeme suočen je s ozbiljnim izazovima u funkcionisanju, prvenstveno zbog političkih blokada koje dolaze iz redova SNSD-a i HDZ-a BiH.

Mehanizam odlučivanja u ovom zakonodavnom tijelu predviđa tzv. entitetsko glasanje i zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, što stranke često koriste za blokiranje procesa koji ne odgovaraju njihovim političkim ciljevima.

Jedna od ključnih tačaka konflikta u posljednje vrijeme su smjene određenih zvaničnika, što dio političkih aktera, posebno iz bošnjačkog kluba i  i djela srpskog kluba koji pripadaju opoziciji, smatra neophodnim za vraćanje institucionalne odgovornosti i funkcionalnosti.

S druge strane, izostanak delegata iz srpskog ili hrvatskog naroda na sjednicama sve češće se koristi kao sredstvo za onemogućavanje kvoruma, čime se sprječava odlučivanje i usvajanje odluka, čak i onih koje ne zadiru u vitalne interese naroda.

U ovom konkretnom slučaju, dodatnu tenziju izaziva i činjenica da predsjedavajući Doma naroda Nikola Špirić nije poštovao Poslovnik u vezi sa rokovima za zakazivanje vanredne sjednice, što je dodatno otvorilo pitanje političke zloupotrebe procedure.

Sve to događa se u kontekstu sve glasnijih poziva na intervenciju visokog predstavnika, koji prema Dejtonskom mirovnom sporazumu ima ovlasti da djeluje u situacijama kada institucije BiH postanu disfunkcionalne.