Predsjednici i zamjenici predsjednika biračkih odbora od ove godine, prema izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, ne smiju biti članovi stranaka niti biti povezani s njima kroz udruženja i fondacije, njih stranke više ne kandiduju već se biraju preko javnog konkursa.

Ovakve izmjene Zakona, koje je nametnuo visoki predstavnik, trebale bi smanjiti utjecaj stranaka na izborni proces, ali nevladine organizacije koje prate izbore u BiH u posljednje vrijeme, a uoči lokalnih izbora 6. oktobra, kontinuirano upozoravaju da je određeni broj kandidata za predsjednike i članove biračkih odbora, suprotno zakonu, povezan sa političkim strankama.

Provjere kandidata vrši Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine, ali postoji limitirajući faktor o čemu je bilo riječi i na sjednici CIK-a u četvrtak.

CIK je na sjednici u četvrtak odlučivao o prigovoru nezavisne grupe građana u borbi za fer i poštene izbore upravo u vezi s utvrđivanjem liste kandidata za predsjednike i zamjenika predsjednika biračkih odbora. Provjeravali su da li oni koji su navedeni u prigovoru članovi stranke, odnosno jesu li bili kandidati na prethodnim izborima.

- U postupku nismo uspjeli utvrditi da obavljaju neku dužnost u stranci. A registar članova stranaka nemamo – rečeno je na sjednici CIK-a.

Tada je Irena Hadžiabdić, predsjednica CIK-a, istakla da su provjere ozbiljne, ali da su limitirani jer ne mogu imati pristup listama članova političkih stranaka.

- Provjeravamo da li su na listama kandidata za ove ili prethodne izbore, provjeravamo službene stranice stranaka, provjeravamo Facebook stranice stranaka tražeći podatke o licima koji su u odborima i organima stranaka, a onda i privatne Facebook profile kandidata da vidimo ima li nekih objava. Tražili smo podatke od općinskih izbornih komisija da pomognu u ovom poslu, pregledaju svoje liste kandidata. I tu se mogućnosti naših provjera završavaju – dodala je Hadžiabdić.

Vanja Bjelica Prutina, članica CIK-a, prokomentirala je da tu činjenicu nije moguće provjeriti, i da je pitanje liste članova stranaka jedino sporno što ga nema u zakonu.

Na pitanje da li je tražena izmjena zakona u smislu da stranke budu obavezane da CIK-u omoguće pristup listama svojih članova, Hadžiabdić je za Faktor kazala da nije nikada traženo nešto takvo, te je stava da ovo nije tematika Izbornog zakona BiH već bi trebalo biti rješavano kroz zakon o političkim organizacijama.

- Imamo problem sa zakonom o političkim organizacijama. Imamo tri, na nivou FBiH jedan je iz SRBiH. Brčko distrikt i RS su donijeli svoje zakone. Njime je regulisan i broj potpisa potrebnih za osnivanje stranaka. U FBiH je to 50, u Brčko distriktu 300, a u RS 500. Nikada to nije unificirano – rekla je Hadžiabdić.

Kazala je da bi olakšalo kada bi zakonom stranke bile obavezane da dostave liste članova.

- Nama odgovore da kandidati nisu članovi, pitamo kandidata. On dostavlja izjavu da nije član stranke i ako se utvrdi da jeste, postoje sankcije – podsjetila je Hadžiabdić.

Istakala je da u ovom momentu rješavaju dosta imena kandidata za predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike, za šta je konkurs zatvoren.

- Bit će odbijanja, promjena listi kandidata. Provjere ukazuju da imamo problematična imena. Ako je neko izašao iz stranke u momentu kada su raspisani izbori, to nam je indikativno – dodala je.

Rekla je da bi dobro došlo kada bi zakonom stranke bile obavezane da dostave liste kandidata, odnosno da je dobrodošlo sve što će urediti način poslovanja, te da bi javno dostupne baze podataka, uz uvažavanje zaštite ličnih podataka, bile značajne.