Batinjanje, uvrede i kupanje ledenom vodom, kockice su u mozaiku sjećanja 31-godišnjeg Abida Hotovića na odrastanje u sarajevskom domu za djecu bez roditeljske brige, za šta mu je organizacija SOS Dječija sela uputila zvanično izvinjenje.

Kao četverogodišnjak, Hotović je 1997. smješten u SOS selo u Sarajevu, a idućih nekoliko godina o njemu je brinula "SOS mama", osoba zadužena za brigu o djeci.

No 2001. godine ona odlazi, zamjenjuju je tri nove odgajateljice, a desetogodišnji ubrzo postaje žrtva fizičkog i emocionalnog zlostavljanja, što je i potvrđeno internom istragom organizacije.

- Proživio sam mnoge užasne stvari. Udaranje zbog čega sam bio modar, kupanje u ledenoj vodi, zatvaranje u sobu - ispričao je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Internu istragu ovog slučaja inicirao je 2021. godine austrijski ured Međunarodne organizacije SOS Dječija sela, u okviru koje u BiH djeluju i dva sela za djecu bez roditeljskog staranja.

Za istragu je angažirao eksternu istražiteljicu, intervjuirani su štićenici i uposlenici, te su potvrđene Hotovićeve tvrdnje da je bio zlostavljan od 2002. do 2007. godine.

Otkaz iz Dječijeg sela u Sarajevu potom su dobile tri SOS tete, te još jedan uposlenik, zbog sumnje da je znao za zlostavljanje, ali da nije reagirao.

Protiv njih su 2021. godine iz SOS Dječija sela u BiH podnesene krivične prijave kantonalnom Tužilaštvu u Sarajevu.

Tri godine poslije, iz kantonalnog Tužilaštva su za RSE naveli da "postupaju u predmetu", ne precizirajući u kojoj je trenutno fazi.

U Bosni i Hercegovini djeluje 15 ustanova za djecu i mlade bez roditeljskog staranja koje su u prošloj godini imale više od 950 štićenika.

Među njima su SOS dječija sela BiH, kao dio međunarodne organizacije koja 70-ak godina djeluje u više od 130 zemalja svijeta.

Ta organizacija suočila se s prijavama i optužbama za zlostavljanje djece u prošlosti u nekoliko zemalja, što je potvrđeno i izvještajem nezavisne komisije koja je formirana prije tri godine.

Iz bosanskohercegovačkog predstavništva organizacije naveli su za RSE da žale zbog svega što je Hotović kao njihov štićenik doživio i da se ograđuju od pojedinaca za koje je istragom utvrđena odgovornost za zlostavljanje.

- Smatramo da svako dijete treba i zaslužuje sigurno mjesto, zbog toga i postojimo, i žalimo što u ovom slučaju to nismo bili - kazao je Malik Garibija, direktor SOS Dječijih sela BiH.

Hotović je bio štićenik organizacije SOS dječijeg sela u BiH do 2013. godine, a posljednih godina živi u Njemačkoj.

Prije tri godine je od Međunarodne organizacije SOS Dječija sela dobio i zvanično izvinjenje za doživljeno zlostavljanje, kao i jednokratnu novčanu pomoć od 10.000 maraka (otprilike 5.000 eura), te psihološku i logopedsku podršku.

- Nisam htio niti pare ni podršku, nego samo pravdu. Svako normalan bi želio da te žene vidi tamo gdje im je i mjesto. Žao mi je što od početka nisu bili svjesni težine svega onoga kroz što sam prošao - ispričao je Hotović za RSE.

Tvrdi i da je nekadašnje rukovodstvo SOS sela u BiH bilo informirano o svemu što je proživljavao još 2009. godine. No iako je pozivan na razgovore, kaže da sve do unazad tri godine ništa nije poduzeto.

- Od 2009. sam se žalio, ali nisu ništa poduzeli. U martu 2021. sve sam ispričao ženi u Austriji koja je, u vrijeme dok sam bio štićenik, bila uposlenica u SOS selu. Ona je to u Austriji sve prijavila - kaže on.

U pismu koje je, nakon istrage, dobio iz organizacije ističe se da je bivša uprava SOS dječijih sela u BiH prekršila procedure kada je riječ o reakciji na prijavljeno zlostavljanje.

- Rezultat provedene interne istrage je potvrđen historijski slučaj emotivnog i fizičkog zlostavljanja iz perioda od 2002. do 2007., kao i neadekvatno reagovanje odgovornih osoba koje su primile informaciju o tome - naveli su za RSE iz organizacije SOS dječija sela u BiH.

Nezadovoljan istragom, podrškom koju je dobio, te procesom koji se vodi u Tužilaštvu u Sarajevu, Hotović za RSE kaže da nije isključeno da će tužiti Međunarodnu organizaciju SOS Dječije selo.

U vrijeme kada je Abid Hotović bio štićenik, direktorica SOS dječijih sela u BiH bila je Suada Čolić koja je u penziji proteklih 13 godina.

Na upit RSE da li smatra da je napravljen propust u postupanju po prijavi, s obzirom na to da je to potvrđeno i internom istragom, Čolić za RSE kaže da ne vidi svoju odgovornost.

- Svako je trčao meni, ako ga je neko čvokom udario. Pa ja sam za tu djecu davala sve na svijetu, ako je neko nekoga ćušnuo, provela sam istragu. Neke su tete dobijale otkaz, ali u tom slučaju nije bilo ništa - tvrdi Čolić.

Na pitanje da li su u tadašnju istragu, o kojoj govori, bili uključeni predstavnici krovne organizacije sa sjedištem u Austriji nije odgovorila.

SOS dječije selo u BiH pružilo je proteklih godina utočište za gotovo 600 djece bez roditeljskog staranja.

Hotović nije jedini štićenik koji je osoblje te organizacije optužio za maltretiranje. Otvaranje njegovog slučaja, nakon gotovo dvije decenije, dovelo je i do drugih prijava o navodnom zlostavljanju, u koje je uvid imao RSE.

No iz organizacije SOS dječija sela nisu odgovorili koliko ukupno prijava imaju i koliko su ih proslijedili tužilaštvu.

Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu krajem prošle godine podnesena je prijava protiv još jedne SOS mame, koju 33-godišnji Dragan Santrač tereti za zlostavljanje.

I u ovom slučaju prijavu je podnijela Uprava SOS sela, no iz Tužilaštva su potvrdili da istrage neće biti zbog zastare krivičnog gonjenja.

Kao sedmogodišnjak, Santrač je smješten u SOS dječije selo 1998, a u kući je boravio zajedno sa još šestero djece.

Za RSE kaže da su 2000. godine dobili novu SOS mamu koja se u početku "nije ponašala agresivno, ali je kasnije uvela vojnički sistem".

- Morao si se perfektno ponašati da ne dobiješ batine. Bile su tu razne metode zlostavljanja po kojima je bila poznata - kaže Dragan.

Prisjećajući se odrastanja, ističe da nije bio problematičan, već odličan učenik koji je učestvovao na školskim takmičenjima.

- Tražila je da držimo teške drvene stolice uvis. Bilo je kao vječnost i sjećam se da su mi palčevi bili modri. Jednom me je šamarala od prve stepenice do sobe, a ima ih sigurno 20-ak. Sutra sam imao modrice, a kad su me u školi pitali, rekao sam da sam pao, jer nisam smio reći šta se dešava. Psovala nam je i zvala nas kopiladima - ističe on.

Iz organizacije SOS dječijih sela BiH prošle godine dobio je pismo u kome se navodi da je istraga potvrdila da je bio emocionalno zlostavljan. No iz te organizacije naveli su da fizičko zlostavljanje nije moglo biti niti potvrđeno niti opovrgnuto.

I njemu je ponuđena psihološka i dodijeljena jednokratna finansijska pomoć.

Detaljnije čitajte ovdje.