Zbog spora u vezi s tim u čijim rukama će biti ventil, Južna plinska interkonekcija na čekanju je već četvrtu godinu. Ovaj projekat je kamen spoticanja među koalicionim partnerima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Krajem 2021. godine zakon kojim bi se pokrenula izgradnja plinovoda usvojen je u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Tada su za njega glasali i zastupnici HDZ-a.

Međutim, nikada nije došao na dnevni red Doma naroda FBiH jer su delegati HDZ-a uložili amandmane kojima bi se iz projekta isključila kompanija BH Gas sa sjedištem u Sarajevu, a projekat bi se prebacio na kompaniju sa sjedištem u Mostaru koju tek treba osnovati. Amandmane HDZ-a možete pročitati OVDJE

Jedan amandman navodi da se preduzeće BH Gas d.o.o. Sarajevo mijenja riječima Južna plinska interkonekcija d.o.o. Mostar. 

Novi saziv Vlade FBiH na čelu sa Nerminom Nikšićem iz parlamentarne procedure povukao je ovaj zakon. BH-Gas osnovala je Vlada Federacije BiH 1997. godine i njegov je vlasnik i danas.

Prošle sedmice američki ambasador Michael Murphy zajedno sa pomoćnikom državnog sekretara SAD-a za Evropu i Euroaziju Alexanderom Kasanofom održao je sastanak sa predstavnicima parlamentarnih stranaka u FBiH o Južnoj interkonekciji.

Na sastanak nisu pozvani predstavnici HDZ-a koji se protive ovom projektu. Murphy je jasno naredio da se do kraja decembra usvoji zakon o Južnoj interkonekciji, a i vlast i opozicija su saglasni da će ga podržati.

- Stranke koje su bile na sastanku i koje su jasno podržale usvajanje ovog zakona i obećale podršku usvajanju imaju dovoljno ruku i u Zastupničkom i u Domu naroda da zakon bude usvojen i ne može ga blokirati Čović, HDZ ili ko već. Imamo 46 ruku, fali nam još pet i da usvojimo zakon - rekao je šef Kluba SDA u Zastupničkom domu FBiH Mirsad Zaimović. 

Sastanak parlamentaraca s Murphyjem održan je 4. decembra. Čović je mudro šutio dva dana. Oglasio se 6. decembra i to tek nakon što je u Banjoj Luci o Južnoj interkonekciji govorio hrvatski premijer Andrej Plenković.

- Naša je logika možemo reći solidarna, altruistična, želimo pomoć svim zemljama u našem okruženju, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Mađarskoj, zainteresirani su naravno i Austrijanci i Bavarska u ovim novim okolnostima energetskih kriza i zato želimo da se ti plinovodi grade i prema BiH, pogotovo što praktički cijeli jedan dio BiH uopće nije plinificiran. I naš je strateški interes da se taj projekt realizira.

Pozicija koju mi imamo je da u svakom slučaju struktura kompanije koja će biti na strani BiH bude takva u kojoj su zastupljeni i Hrvati kao konstitutivni narod, tu nema nikakve dileme, a to znači i Federacija BiH i vjerujemo da će se naći rješenja koja može i mora biti prihvatljivo svima, a plin je tu da ga mi dovedemo do granice BiH i da funkcionira u transportnom sistemu i dođe i do građana i do privrede. Prema tome ovo je strateški projekt koji treba još tješnje povezati Hrvatsku i BiH - kazao je Plenković.

A nakon Plenkovića u večernjim satima za RTVHB progovorio je i "nositelj europskih vrijednosti".

- Uvjeren sam da ćemo i ovu odluku kroz Vladu FBiH donijeti jednoglasno da bi ona išla u Zastupnički dom, a potom i u Dom naroda - kazao je Čović dodajući da će se to dogoditi bez obzira na to što neko danas pod pritiskom ili opčinjenošću možda drugačije razmišlja.

Ponovio je da će "naći način kako zaštititi interese hrvatskog naroda, da imamo kompaniju u Mostaru koja će se baviti ovim projektom te da budu uključeni i svi oni koji su zainteresirani u BiH". I tako još jednom Čović je potvrdio da ne odustaje od svojih zahtjeva. 

Američki državni sekretar Antony Blinken početkom ove godine zatražio je u pismu od šefova diplomatije Hrvatske i Bosne i Hercegovine Gordana Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da izvrše pritisak na Čovića kako bi prestao s opstrukcijama plinskog povezivanja Hrvatske i BiH.

U njemu se ističe kako je izgradnja Južne plinske interkonekcije između Hrvatske i BiH ključna za "vašu energetsku sigurnost". Ustvrdio je da kašnjenje s nastavkom izgradnje plinovoda prijeti njegovoj realizaciji.

U februaru ove godine američki New York Times pisao je o izgradnji Južne interkonekcije, navodeći da je ovaj projekat, koji ima za cilj da smanji zavisnost zemlje od ruskog gasa, zaustavljen zbog etničkih nesuglasica. U tekstu se ističe da predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović želi da projekat bude pod kontrolom kompanije "koju će voditi etnički Hrvati", te da želi da uspostavi tu kompaniju u Mostaru, etnički mješovitom gradu koji je "dugo bastion hrvatskog šovinizma".

NYT navodi da, dok se SAD bori da obuzda krize na Bliskom istoku i u Ukrajini, također bori se sa zastojem na Balkanu oko plinovoda u Bosni i Hercegovini, što je pitanje koje je opterećeno velikim geopolitičkim ulozima.

Ističe se da bi ovaj projekat "ozbiljno umanjio utjecaj Moskve u veoma nestabilnom regionu".

- Rusija je često koristila svoju kontrolu nad energijom kao oružje protiv Ukrajine u godinama koje su prethodile njenoj invaziji u punom obimu u februaru 2022. i od tada je koristila da podriva evropsko jedinstvo nudeći pogodne energetske sporazume zemljama kao što su Mađarska i Srbija - piše NYT.

Južna interkonekcija predstavlja alternativu ruskom gasu, koji trenutno preko Srbije ulazi u BiH.

Spajala bi BiH s Hrvatskom i preko nje s Evropskom unijom. Plinovod bi polazio od Zagvozda u Hrvatskoj, išao preko Posušja, Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za Mostar.

Američka vlada s otprilike pola miliona eura i Evropska unija s otprilike milion i po eura podržale su plinovod Južna interkonekcija.