Zbog spora u vezi s tim u čijim rukama će biti ventil, Južna
plinska interkonekcija na čekanju je već četvrtu godinu. Ovaj projekat je kamen
spoticanja među koalicionim partnerima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Krajem 2021. godine zakon kojim bi se pokrenula
izgradnja plinovoda usvojen je u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH. Tada su za
njega glasali i zastupnici HDZ-a.
Međutim, nikada nije došao na dnevni red Doma naroda
FBiH jer su delegati HDZ-a uložili amandmane kojima bi se iz projekta isključila
kompanija BH Gas sa sjedištem u Sarajevu, a projekat bi se prebacio na
kompaniju sa sjedištem u Mostaru koju tek treba osnovati. Amandmane HDZ-a možete pročitati
OVDJEJedan amandman navodi da se preduzeće BH Gas
d.o.o. Sarajevo mijenja riječima Južna plinska interkonekcija d.o.o. Mostar.
Novi saziv Vlade FBiH na čelu sa Nerminom Nikšićem iz
parlamentarne procedure povukao je ovaj zakon. BH-Gas osnovala je Vlada
Federacije BiH 1997. godine i njegov je vlasnik i danas.
Prošle sedmice američki ambasador Michael Murphy zajedno
sa pomoćnikom državnog sekretara SAD-a za Evropu i Euroaziju Alexanderom
Kasanofom održao je sastanak sa predstavnicima parlamentarnih stranaka u FBiH o
Južnoj interkonekciji.
Na sastanak nisu pozvani predstavnici HDZ-a koji se
protive ovom projektu. Murphy je jasno naredio da se do kraja decembra usvoji
zakon o Južnoj interkonekciji, a i vlast i opozicija su saglasni da će ga
podržati.
- Stranke koje su bile na
sastanku i koje su jasno podržale usvajanje ovog zakona i obećale podršku
usvajanju imaju dovoljno ruku i u Zastupničkom i u Domu naroda da zakon bude
usvojen i ne može ga blokirati Čović, HDZ ili ko već. Imamo 46 ruku, fali nam još pet i da usvojimo zakon - rekao je šef Kluba SDA u Zastupničkom domu FBiH
Mirsad Zaimović.
Sastanak parlamentaraca s
Murphyjem održan je 4. decembra. Čović je mudro šutio dva dana. Oglasio se 6. decembra
i to tek nakon što je u Banjoj Luci o Južnoj interkonekciji govorio hrvatski
premijer Andrej Plenković.
- Naša je logika možemo
reći solidarna, altruistična, želimo pomoć svim zemljama u našem okruženju,
Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Mađarskoj, zainteresirani su naravno i
Austrijanci i Bavarska u ovim novim okolnostima energetskih kriza i zato želimo
da se ti plinovodi grade i prema BiH, pogotovo što praktički cijeli jedan dio
BiH uopće nije plinificiran. I naš je strateški interes da se taj projekt
realizira.
Pozicija koju mi imamo je da u svakom slučaju struktura kompanije
koja će biti na strani BiH bude takva u kojoj su zastupljeni i Hrvati kao
konstitutivni narod, tu nema nikakve dileme, a to znači i Federacija BiH i
vjerujemo da će se naći rješenja koja može i mora biti prihvatljivo svima, a
plin je tu da ga mi dovedemo do granice BiH i da funkcionira u transportnom sistemu i dođe i do građana i do privrede. Prema tome ovo je strateški
projekt koji treba još tješnje povezati Hrvatsku i BiH - kazao je Plenković.
A nakon Plenkovića u
večernjim satima za RTVHB progovorio je i "nositelj europskih vrijednosti".
- Uvjeren sam da
ćemo i ovu odluku kroz Vladu FBiH donijeti jednoglasno da bi ona išla u
Zastupnički dom, a potom i u Dom naroda - kazao je Čović dodajući da će se to
dogoditi bez obzira na to što neko danas pod pritiskom ili opčinjenošću možda
drugačije razmišlja.
Ponovio je da će "naći način kako zaštititi
interese hrvatskog naroda, da imamo kompaniju u Mostaru koja će se baviti
ovim projektom te da budu uključeni i svi oni koji su zainteresirani u
BiH". I tako još jednom Čović je potvrdio da ne odustaje od svojih zahtjeva.
Američki državni sekretar Antony Blinken početkom ove godine
zatražio je u pismu od šefova diplomatije Hrvatske i Bosne i Hercegovine
Gordana Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da izvrše pritisak na Čovića kako
bi prestao s opstrukcijama plinskog povezivanja Hrvatske i BiH.
U njemu se ističe kako je izgradnja Južne plinske
interkonekcije između Hrvatske i BiH ključna za "vašu energetsku sigurnost". Ustvrdio
je da kašnjenje s nastavkom izgradnje plinovoda prijeti njegovoj realizaciji.
U februaru ove godine američki New York Times pisao je
o izgradnji Južne interkonekcije, navodeći da je ovaj projekat, koji ima za
cilj da smanji zavisnost zemlje od ruskog gasa, zaustavljen zbog etničkih
nesuglasica. U tekstu se ističe da predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović želi da
projekat bude pod kontrolom kompanije "koju će voditi etnički
Hrvati", te da želi da uspostavi tu kompaniju u Mostaru, etnički
mješovitom gradu koji je "dugo bastion hrvatskog šovinizma".
NYT navodi
da, dok se SAD bori da obuzda krize na Bliskom istoku i u Ukrajini, također
bori se sa zastojem na Balkanu oko plinovoda u Bosni i Hercegovini, što je pitanje
koje je opterećeno velikim geopolitičkim ulozima.
Ističe se da bi ovaj projekat "ozbiljno umanjio
utjecaj Moskve u veoma nestabilnom regionu".
- Rusija je često koristila svoju kontrolu nad
energijom kao oružje protiv Ukrajine u godinama koje su prethodile njenoj
invaziji u punom obimu u februaru 2022. i od tada je koristila da podriva
evropsko jedinstvo nudeći pogodne energetske sporazume zemljama kao što su
Mađarska i Srbija - piše NYT.
Južna interkonekcija predstavlja alternativu ruskom
gasu, koji trenutno preko Srbije ulazi u BiH.
Spajala bi BiH s Hrvatskom i preko nje s Evropskom
unijom. Plinovod bi polazio od Zagvozda u Hrvatskoj, išao preko Posušja,
Tomislavgrada, Šuice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika i Travnika s odvojkom za
Mostar.
Američka vlada s otprilike pola miliona eura i Evropska unija s otprilike milion i po eura podržale su plinovod
Južna interkonekcija.