Iako je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine imala zakonsku obavezu da do kraja maja zaključi ugovor s američkom kompanijom AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. o realizaciji Južne gasne interkonekcije, ugovor do danas nije potpisan.

Nakon višemjesečnog zastoja, predstavnici Vlade FBiH i američkog investitora ponovo su sje sastali, a nakon sastanka održanog 12. augusta poručeno je da se radi na njegovom konačnom usaglašavanju.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić sastao se s potpredsjednikom AAFS Infrastructure and Energy LLC Jessejem Binnallom, a glavna tema bila je upravo završetak preostalih aktivnosti i zaključivanje ugovora kojim bi se uredila realizacija ovog strateškog projekta.

Lakić je nakon sastanka kazao da Južna interkonekcija nije samo energetski nego i sigurnosni projekt te da ugovor mora zaštititi interese Federacije BiH i omogućiti stabilno snabdijevanje gasom iz alternativnog izvora, po konkurentnijim cijenama za građane i privredu.

S druge strane, Binnall je poručio da je AAFS fokusiran na što skorije zaključivanje ugovora.

- Nastavljamo započeti rad na ovom ključnom projektu kako bismo mogli isporučivati stabilnu, konkurentnu energiju iz različitih izvora građanima Bosne i Hercegovine - kazao je Binnall, navodeći i da kompanija želi započeti dugoročnu, 50-godišnju obavezu prema građanima BiH.

Međutim, upravo činjenica da ugovor još nije potpisan otvara pitanje zbog čega se projekat nalazi u ovoj fazi iako je zakonski rok već istekao.

Izmjenama Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska" AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. sa sjedištem u Sarajevu određen je kao investitor projekta.

Zakonom je propisano da prava i obaveze investitora i Vlade FBiH trebaju biti uređeni ugovorom, uz mogućnost primjene Zakona o koncesijama FBiH, a predviđeno je da ugovor bude zaključen u roku od 30 dana od stupanja izmjena zakona na snagu. Zakon je na snagu stupio krajem aprila pa je kraj maja bio rok za zaključivanje ugovora, ali nije još potpisan. 

Iz Vlade FBiH su ranije najavljivali da je zaključivanje ugovora praktično završna faza prije početka realizacije projekta. Ministar Lakić je još u aprilu, predstavljajući aktivnosti u vezi s Južnom interkonekcijom, kazao da su stvoreni uvjeti za realizaciju projekta, uključujući usvajanje zakonskog okvira i predstojeće zaključivanje ugovora s američkim investitorom.

Jedna od najvećih prepreka za realizaciju projekta jeste pitanje državne imovine.

Lakić je još u aprilu jasno kazao da Južna interkonekcija neće moći biti realizirana ako se ne riješi pitanje državne imovine.

To pitanje posebno je važno zbog trase budućeg gasovoda i potrebe da se za izgradnju osiguraju odgovarajuće parcele, dozvole i druga prava potrebna za realizaciju projekta.

Osim ugovora između Vlade FBiH i AAFS-a, potrebno je završiti i proceduru u vezi s međudržavnim sporazumom Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Taj sporazum o izgradnji Južne interkonekcije potpisan je 28. aprila u Dubrovniku. Njime je predviđeno povezivanje gasnih sistema Hrvatske i BiH, čime bi se omogućila diverzifikacija pravaca i izvora snabdijevanja gasom.

Ovo je jedno od ključnih pitanja koje će biti poznato tek kada ugovor bude potpisan.

Zakonom je AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. određen kao nosilac investicije, dok bi ugovor s Vladom FBiH trebao detaljno urediti prava i obaveze obje strane.

Još prije usvajanja izmjena zakona bilo je otvoreno pitanje ko će finansirati projekt, ko će upravljati budućim gasovodom i pod kojim uvjetima.

Faktor je ranije pisao da je vrijednost projekta procjenjivana na oko 1,5 milijardi eura te da u početnoj fazi nisu bili definirani svi ključni elementi finansiranja i upravljanja.

Zbog toga će sadržaj ugovora biti posebno važan. Tek nakon njegovog objavljivanja bit će moguće vidjeti kakve su konkretne obaveze Vlade FBiH, šta preuzima američki investitor, kako će se urediti upravljanje infrastrukturom i pod kojim uvjetima će se projekt realizirati.

Iz Federalnog ministarstva ranije je pojašnjeno i da kompanija MT Abraham Group neće imati ulogu u izgradnji Južne interkonekcije niti u uvozu američkog LNG-a, jer je zakonom kao nosilac investicije određen AAFS.

Promjena modela realizacije projekta bila je jedna od najvećih novina ovog procesa.

Prema ranijem zakonskom okviru, ključnu ulogu u projektu imao je BH-Gas. Izmjenama zakona ta uloga je promijenjena, a AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. određen je kao investitor.

Vlada FBiH je taj model predstavljala kao korak koji treba omogućiti ubrzanje projekta i dolazak američkog kapitala.

Južna interkonekcija trebala bi povezati BiH s hrvatskim gasnim sistemom na pravcu Split – Zagvozd – Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, uz druge pravce i odvojke prema nizu gradova u Federaciji BiH.

Za Federaciju BiH projekt je posebno važan jer bi omogućio alternativni pravac snabdijevanja i smanjio zavisnost od jednog izvora i jednog pravca dopreme gasa.

Međutim, nakon svih zakonskih izmjena, političkih dogovora i međudržavnog sporazuma, projekt sada ponovo čeka ono što je trebalo biti završeno prije nekoliko mjeseci – ugovor između Vlade FBiH i investitora.

Nakon sastanka 12. augusta iz Vlade i AAFS-a ponovo su stigle poruke da se radi na njegovom zaključivanju.

Kada će ugovor konačno biti potpisan i šta će njime biti dato američkom investitoru, međutim, još nije poznato.

Miralem Galijašević, zastupnik SDA i član Odbora za energetiku, rudarstvo i industriju u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, za Faktor ističe da je ova stranka bila ta koja je u proceduru vratla Zakon o južnoj interkonekciji, te da je Trojka sa "figama u džepu" došla na razgovore s američkim investitorima.

 - Na kraju kad je došlo do dogovora i sa HDZ-om i kada je Zakon usvojen u Parlamentu, sad je pitanje državne imovine kamen spoticanja. Nadam se da će ovaj Zakon zaživjeti  jer nam je potreban, ali isto tako se nadam da neće biti na uštrb imovine i Zakona koji je trebalo urediti prije ovog svega - zaključio je Galijašević.